Sveta Stolica o nejasnoćama vezanima uz motu proprij Traditionis custodes

Upućeno je jedanaest “dubia”, nejasnoća vezanih uz primjenu motu proprija Traditionis Custodes koji je objavljen i stupio na snagu u srpnju ove godine. Papa Franjo je u njemu proglasio nove norme korištenja liturgijskih knjiga koje su bile u uporabi prije reforme koje je pokrenuo Drugi vatikanski koncil. Na mrežnoj stranici Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata je 18. prosinca objavljeno svih jedanaest dubia, kao i odgovarajući odgovori, responsa, s pojašnjenjima. Objava je popraćena pismom predsjednicima biskupskih konferencija koje potpisuje prefekt Kongregacije, mons. Arthur Roche, u kojem navodi kako svaka propisana norma uvijek ima kao jedini cilj očuvanje dara crkvenog zajedništva hodeći zajedno, s uvjerenjem uma i srca, u smjeru koji je naznačio Sveti Otac.

Župne crkve

Prvi se upit odnosi na mogućnost slavljenja mise po pretkoncilskom obredu u župnoj crkvi ukoliko ne postoji druga mogućnost pronalaska crkve, oratorija ili kapele za skupinu vjernika koja slavi misu koristeći misal iz 1962. godine. U motu propriju je mogućnost slavljenja mise po pretkoncilskom obredu u župnoj crkvi isključena kako bi se stavio naglasak na to da je slavljenje mise po spomenutom obredu ustupak ograničen na ove skupine i ne čini dio svakodnevnog života župne zajednice.

Odgovor je afirmativan, no priznaje slavljenje mise po pretkoncilskom obredu isključivo ako ne postoji drugo prikladno mjesto te neka to bude bez umetanja slavlja u raspored župnih misa. Uz to, slavlje se ne može odvijati u isto vrijeme kao i druge pastoralne aktivnosti župe. Ove upute, navodi se u odgovoru, nemaju namjeru marginalizirati vjernike koje slave misu po tom obredu, već su dane kao podsjetnik da je to ustupak na njihovo dobro, a ne prilika da se promiče prethodni način slavljenja mise koji više nije na snazi.

Korištenje pretkoncilskog misala za sakramente

Drugi se dubium odnosi na mogućnost slavljenja ne samo euharistije (prema Rimskom misalu iz 1962., koji je predmet ustupka), već i drugih sakramenata predviđenih u Rituale Romanum (posljednji editio typica datira iz 1952.) i Pontificale Romanum korištenih prije liturgijske reforme. Najprije se u odgovoru podsjeća kako Rituale Romanum spominje sakramente krštenja, pomirenja, ženidbe, bolesničkog pomazanja i obrede poput sprovoda; dok se Pontificale Romanum tiče sakramenata kojim predsjeda biskup – potvrda i sveti red. Odgovor je negativan. Autoritet Svete Stolice smatra da, kako bi se išlo u smjeru koji je naznačio papa Franjo, ne bi se smjelo dati dopuštenje za korištenje ukinutih liturgijskih knjiga te da bi se vjernike trebalo pratiti prema punom razumijevanju značenja slavlja u obrednom obliku koji proizlazi iz liturgijske reforme.

Postoje, međutim, neke važne razlike. U odgovoru je objašnjeno kako bi bilo moguće koristite Rituale isključivo u onim župama koje je biskup već odredio, posvećena vjernicima koji slave misu po pretkoncilskom obredu. Međutim, čak u tim župama nije dopušteno korištenje Pontificale za potvrdu ili sveti red. Razlog zabrane glede potvrde jest taj da je papa Pavao VI. učinio nekoliko prilagodbi te se stoga ne smatra prikladnim koristiti ukinuti oblik obreda s obzirom da je doživio bitne promjene.

Koncelebracija

Još se jedan upit tiče mogućnosti odobravanja korištenja misala iz 1962. onim svećenicima koji ne priznaju valjanost ili legitimnost koncelebracije i koji, stoga, odbijaju koncelebrirati na misi posvete ulja na Veliki četvrtak. Odgovor je negativan. Međutim, prije nego što se povuče koncesija, moli se biskupa neka uspostavi bratski dijalog sa svećenikom, kako bi se uvjerio kako taj stav ne isključuje valjanost i legitimnost liturgijske reforme Drugog vatikanskog koncila i  Učiteljstva vrhovnih svećenika. Prije povlačenja koncesije, biskup bi trebao ponuditi svećeniku potrebo vrijeme za iskrenu raspravu, pozivajući ga da sudjeluje u koncelebraciji.

Čitanja iz odobrenih prijevoda

Na upit o tome je li moguće izabrati odlomke iz Svetog pisma naznačenih u starome misalu iz cjelovitog biblijskog teksta, Sveta Stolica odgovara potvrdno.

Stari je misal, uz obred slavljenja mise, isto tako sadržavao tekstove liturgijskih čitanja. Nakon reforme je misal (s rubrikama i molitvama) odvojen od lekcionara (koji sadrži tekstove iz Svetog pisma za liturgijska čitanja). S obzirom da je u motu propriju pape Franje propisano da se latinska čitanja u starom misalu uvijek naviještaju na narodnom jeziku svake zemlje, odobrena je uporaba prijevoda Biblije koji su pojedine biskupske konferencije odobrila za uporabu u liturgiji. Ono što nije pak dopušteno jest objava pravog i pravilnog lekcionara na narodnom jeziku s ciklusom čitanja predviđenih prema starome obredu.

Potrebna potvrda Svete Stolice za ovlaštenje svećenika

Upućen je i upit o „konzultacijama“ sa Svetom Stolicom koje mora učiniti biskup prije nego što odobri svećeniku ređenom nakon 16. srpnja 2021. koji želi slaviti misu po pretkoncilskom obredu. Objašnjeno je u odgovoru kako u ovom slučaju odobrenje mora autorizirati Sveta Stolica. Zahtijevalo se dodatno pojašnjenje zbog toga što se u talijanskoj i engleskoj verziji motu proprija navodi kako prije nego što se daje odobrenje, biskup se mora savjetovat s Apostolskom stolicom (čl. 4). U službenoj verziji dokumenta, latinski tekst navodi kako prije bilo koje koncesije odobrene novom svećeniku, biskup mora primiti potrebno odobrenje iz Rima. Kongregacija za bogoštovlje i stegu sakramenata potiče sve sjemenišne odgojitelje neka prate buduće đakone i svećenike prema razumijevanju i iskustvu bogatstva liturgijske reforme.

Vremensko razdoblje i prostor

Na pitanje može li biskup dati dopuštenje za korištenje pretkoncilskog misala na određeno vrijeme kako bi se zadržala mogućnost evaluacije, Sveta Stolica odgovara potvrdno. Potvrdno odgovara i na pitanje je li davanje koncesije ograničena na područje biskupove mjesne biskupije.

U drugom je odgovoru na jedan od upita precizirano kako se u slučaju odsutnosti ovlaštenog svećenika, zamjenski svećenik mora također dobiti službeno odobrenje za korištenje staroga misala. Odobrenje se traži i za đakone i druge ustanovljene službenike koji sudjeluju u slavlju mise po pretkoncilskome obredu.

Slavlje dviju misa istoga dana

Posljednji se upiti odnose na mogućnost da isti svećenik slavi dvije mise istoga dana. U prvom slučaju u radnome tjednu župnik ili kapelan nije ovlašten slaviti misu po aktualnom obredu s vjernicima, a potom prema pretkoncilskom obredu sa skupinom ili nasamo. Slavlje dviju misa u radnome tjednu je dopušteno samo iz pastoralnih razloga, koji u ovom slučaju ne postoji, s obzirom da vjernici imaju priliku sudjelovati na euharistijskome slavlju prema misalu koji je proizašao nakon reforme.

Kongregacija odgovara i na pitanje može li svećenik ovlašten za korištenje staroga misala slaviti dvije mise za dvije odvojene skupine istoga dana koristeći navedeni misal. Odgovor je negativan. Ono ne predstavlja valjani razlog ili pastoralnu nužnost, s obzirom da vjernici imaju mogućnost sudjelovanja na euharistijskom slavlju u aktualnom obrednom obliku.

(Vatican news - ps)