Kardinal Parolin: Europa ne smije prihvatiti nastavak agresorskog rata u Ukrajini

46. čelnika država i vlada iz cijele Europe okupili su se na 4. summitu Vijeća Europe, dvodnevnom sastanku u Reykjaviku na Islandu kako bi razgovarali o prioritetima i političkim smjernicama Organizacije u svjetlu promijenjenih geopolitičkih scenarija u Europi.

Kardinal državni tajnik Pietro Parolin predstavljao je Svetu Stolicu na summitu, budući da Sveta Stolica ima status promatrača pri Vijeću Europe, međunarodnoj organizaciji koja nastoji podupirati ljudska prava i vladavinu prava u Europi.

Sastanak na vrhu o prioritetima i političkim smjernicama u svjetlu promijenjenih geopolitičkih scenarija u Europi, posebice rata u Ukrajini

Projekt mira „na konopcima“

Govoreći na susretu u srijedu, 17. svibnja kardinal Pietro Parolin uputio je pozdrave pape Franje šefovima država koji su sudjelovali na summitu. Istaknuo je da Deklaracija ovog summita podsjeća da je Vijeće Europe „mirovni projekt“.

Međutim, istaknuo je, citirajući riječi pape Franje, da rat u Ukrajini pokazuje da se „strastvena potraga za politikom zajednice i jačanjem multilateralnih odnosa čini sjetnim sjećanjem iz daleke prošlosti“.

Kardinal državni tajnik stoga je podsjetio na „duh“ utemeljenja te Organizacije i ponovno pozvao europske čelnike da se prisjete pitanja koje je papa Franjo rekao u prvom govoru civilnim i političkim vlastima u Budimpešti tijekom apostolskoga putovanja u Mađarsku: „Imajući na umu ratom razorenu Ukrajinu, gdje su kreativni napori za mir?“.

Konačan i pravedan mir u Ukrajini

Nastavljajući u istom duhu, kardinal Parolin je rekao da Europa ne smije zaboraviti ukrajinski narod koji pati i umire. „Ne možemo pasivno prihvatiti da se agresorski rat u toj napaćenoj zemlji nastavlja“, kazao je.

Papin državni tajnik zaključio je svoje obraćanje na summitu Vijeća Europe jamstvom da će Sveta Stolica dati sve od sebe za postizanje mira u Europi i svijetu. „Vrijeme je da se poduzme akcija i uspostavi konačan i pravedan mir u Ukrajini, te u svim ostalim takozvanim ‘sivim’ područjima Europe“, rekao je.

U tome doprinos Svete Stolice nikada neće izostati, istaknuo je kardinal Parolin, nekoliko dana nakon audijencije Svetog Oca i ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Vatikanu tijekom koje je potvrđena „potreba nastavka humanitarnih napora za potporu stanovništvu“. Kardinal Parolin je prije više od tjedan dana, na marginama jednog događanja u Rimu, potvrdio nastavak vatikanske „misije“ za promicanje mira u Ukrajini, o čemu je papa Franjo govorio tijekom svog intervjua na povratnom letu iz Budimpešte.

Sveti Otac prošlog je vikenda primio ukrajinskog predsjednika u audijenciju u Vatikanu gdje je potvrđena potreba nastavka humanitarnih napora stanovništvu Ukrajine

Pokretanje registra šteta za Ukrajinu

Sastankom na vrhu Vijeća Europe u glavnom gradu Islanda, Reykjaviku, predstavnici 46 europskih država iskazali su jedinstvo u potpori Ukrajini u borbi protiv ruske agresije. Jedna od tema razgovora bila je i kako kompenzirati enormnu štetu koju je Ukrajini nanio nametnuti rat. Hrvatska je potpisala registar štete, pravni instrument kojim će se pronaći načini da se kompenziraju ratne štete Ukrajini. No, tri od ukupno 46 država članica nije se za sada još pridružilo, iako su izrazile namjeru.

Riječi ukrajinskog premijera Shmyhala

Ukrajinski premijer kojeg je papa Franjo primio u audijenciju 27. travnja ove godine - govoreći na marginama summita, definirao je osnivanje registra šteta kao „prvi korak prema stvaranju međunarodnog mehanizma naknade“, kao i „povijesnu odluku koja će omogućiti put prema pravdi i odšteti za Ukrajinu i njezin napaćeni narod“.

Ukrajinski premijer pokretanje registra šteta nazvao povijesnom odlukom koja će omogućiti put prema pravdi i odšteti za Ukrajinu i njezin napaćeni narod

(Vatican News – dw; sc; am)