Sinoda: Molitve za žrtve rata i glas onih koji spašavaju živote na moru

Šesta generalna kongregacija Sinode otvorena je meditacijom kardinala Arthura Rochea, koji je evocirao opasnost krvavog rata s nasiljem u Gazi i Izraelu.

Teme na Sinodi bile su usredotočene na sukobe u svijetu, siromaštvo, zlostavljanje i seksualni identitet, izvijestili su o tome u utorak na brifingu za novinare predsjednik Komisije za informiranje XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode, dr. Paolo Ruffini i tajnica Komisije, Sheila Pires.

Na brifingu za novinare gostovali su kardinal Gérald Cyprien Lacroix, nadbiskup Québeca u Kanadi koji je posljednjih dana u Dvorani Pavla VI. izvijestio o svom iskustvu „obogaćivanja“; Grace Wrakia, svjedokinja sinodskog procesa u Oceaniji, koja je istaknula važnost malih zajednica Papue Nove Gvineje; te Luca Casarini, aktivist i osnivač „Mediterranea Saving Humans“, nevladine organizacije posvećene spašavanju života ljudi na Mediteranu.

Luca Casarini podijelio je svoje snažno svjedočanstvo, nazvavši iskustvo susretom dvaju siromaštava: materijalnog siromaštva onih koji su prisiljeni napustiti svoje jedino bogatstvo, a to je svoju vlastitu zemlju; te duhovno siromaštvo Zapada koji je izgubio sposobnost oplakivanja i odbacivanja užasa.

Mala „Radna skupina“ u Domu svete Marte

Dr. Ruffini je na brifingu izvijestio o maloj radnoj skupini održanoj u utorak u Domu svete Marte, gdje su neki od rimskih siromaha bili pozvani na ručak s papom Franjom i Papinim djeliteljem milostinje, kardinalom Konradom Krajewskim. Sudionike objeda upitali su što očekuju od Crkve. Njihov je odgovor bio: „Ljubav. Samo ljubav“, istaknuo je vatikanski prefekt za komunikacije.

Na tragu Koncila

Na Generalnoj kongregaciji u utorak, 10. listopada bilo je nazočno 339 članova, a u srijedu ujutro, 11. listopada 345 članova.

Članovi su zajedno izmolili molitvu Anđeoskoga pozdravljenja koju je predvodio kardinal Matteo Maria Zuppi, predsjednik Talijanske biskupske konferencije. Kardinal je zazvao zagovor sv. Ivana XXIII., čiji se liturgijski spomendan obilježio istoga dana, kada se ujedno i obilježava datum otvaranja Drugog vatikanskog koncila.

Povijesni trenutak za sveopću Crkvu prizvao je kardinal Lacroix u svom govoru. Ono što živimo je kontinuitet svega toga, rekao je kanadski kardinal. Ivan XXIII. bio je proročki, dodao je: iako stariji i lošijeg zdravlja, bio je nadahnut Duhom i potrebom da se živi Ekumenski sabor, čiji kraj nije doživio.

Kardinal Lacroix pročitao je govor pape Ivana XIII. koji je održao na otvaranju Koncila, a koji je iznimno aktualan u sadašnjem sinodskom vremenu koje Crkva živi od listopada 2021. godine. Metodologija koju koristimo usmjerena je na slušanje Gospodina, Njegove Riječi, Njegove prisutnosti u svakom kršteniku, i to nam omogućuje da budemo otvoreni prema drugima, rekao je kardinal Lacroix.

Slušanje i mijenjanje načina na koji razmišljamo

Slušajući Božju riječ, braću i sestre, možemo pronaći nijanse, promijeniti ono što mislimo i tako vidjeti da Bog djeluje u svim ljudima, rekao je nadbiskup Québeca.

Glas „malih“ otoka Oceanije

Ideja iza same Sinode o sinodalnosti jest prepustiti se izazovu onoga što se pojavljuje u intervencijama i to reći na slobodan način, kao i dati glas onima koji su dosad bili u pozadini. Grace Wrackia je u tom pogledu izrazila zahvalnost Svetom Ocu što je na Sinodu pozvao predstavnike Salomonskih Otoka i Papue Nove Gvineje.

Snažni apeli za mir

Naglašavajući teme o kojima su govorile manje radne skupine i kongregacije, dr. Ruffini je istaknuo da je u mnogim govorima glavna tema bila vezana uz mir i narode koji pate od ratova. Rekao je kako kršćani mogu biti znak mira i pomirenja u svijetu ugroženom ratovima i nasiljem. Snažni apeli, dodao je, upućeni su zemljama pogođenim sukobima i patnji u nekim istočnim Crkvama.

Ponizna Crkva za siromašne

Druga tema koja je bila prisutna, rekla je tajnica Komisije za informiranje, Sheila Pires, bila je želja za Crkvom koja je naklonjena siromašnima, koja je ponizna i ide sa siromašnima. Siromašni ljudi su isključeni ljudi, migranti, žrtve klimatskih promjena, pa čak i žene i časne sestre u nekim dijelovima svijeta, koje se drži kao građane drugog reda, te ih treba zaštititi od zlostavljanja, istaknula je.

Refleksije o zlostavljanju i seksualnom identitetu

Zlostavljanje je bila još jedna od središnjih tema. Bilo je govora o tome da se iskorijeni svako seksualno i duhovno zlostavljanje i da se učini sve, kako bi se približilo nedužnim žrtvama, rekao je dr. Ruffini.

Obrađeno je i pitanje seksualnog identiteta. Naglašeno je da se tome treba pristupiti odgovorno i s razumijevanjem, ostajući vjerni Evanđelju i nauku Crkve, pojasnio je prefekt Dikasterija za komunikacije.

Pitanje koje su si postavili sudionici Sinode bilo je: Kako utjeloviti pastoral ljubavi među homoseksualnim parovima, među rastavljenima, a da ostane vjeran nauku Crkve?

Većina onih koji su govorili o tim pitanjima rekli su da se treba odbaciti svaki oblik homofobije, rekao je dr. Ruffini, objašnjavajući da je nekoliko članova istaknulo da mnoge poteškoće proizlaze iz nepoznavanja stvarnosti i osobnog puta pojedinaca.

Pitanje migranata

Što se tiče pitanja migranata, pojedini su biskupi – objašnjeno je na brifingu – tražili pomoć od drugih biskupskih konferencija koje su u boljoj situaciji s gledišta integracije i prihvata migranata. Ponovno je potvrđena potreba da migranti i izbjeglice trebaju poštovati zakone u zemljama u kojima se nalaze.

Svjedočenje Luce Casarinija

Na temu migracija, svjedočanstvo Luce Casarinija bilo je dirljivo doživljeno na brifingu održanom u Tiskovnom uredu Svete Stolice. Opisao je sebe kao privilegiranu osobu, jer u svijetu u kojem postoji utrka tko će ubiti više ljudi, svijetu kojim dominira mržnja, priteći u pomoć životu, zagrliti braću i sestre usred mora jest beskonačan dar koji mijenja živote, naglasio je Casarini.

Potom se osvrnuo i na problem siromaštva: Usred mora susrećemo braću i sestre, a u tom trenutku susrećemo i dvije vrste siromaštva. S jedne strane, tu je ekonomsko i socijalno siromaštvo koje tjera ljude da napuste svoju zemlju, obitelj, sjećanje - svoje jedino bogatstvo; a s druge strane, to pokazuje zastrašujuće siromaštvo dijela svijeta koji užas smatra normalnim.

Više ne možemo plakati za djetetom koje umre, rekao je Luca Casarini, te dodao: Ta dva siromaštva pomažu jedno drugome i stvaraju mjesta za nešto što bismo danas očajnički trebali tražiti u svijetu u kojem prevladava mržnja: a to je ljubav. Tako sam susreo Isusa i Boga, naglasio je.

Zatim je odgovarao na pitanja onih koji su ga upitali osjeća li se neprimjereno na događaju poput Sinode, isprekidanom raznim ritualima i duhovnim trenucima. Uvijek se osjećam neprikladno u svakom kontekstu, nasmiješio se. Članove koji su prisutni na Sinodi smatram svojom braćom i sestrama jer učim ljutnju pretvoriti u pobožnost. Tajna koju pokušavam naučiti, rekao je aktivist Casarini, jest staviti se u kožu druge osobe. Da ne očekujemo da ćemo sve sami riješiti, nego je Duh Sveti taj koji djeluje, rekao je.

Teme brifinga održane u utorak, 10. listopada

Prava ljepota Katoličke Crkve postaje očita kada su njezina vrata otvorena i kad su ljudi dobrodošli. Nadamo se da će nam Sinoda pomoći da ih još više otvorimo, rekao je američki kardinal Joseph William Tobin, nadbiskup Newarka, opisujući drugi modul „Instrumentum laborisa“. Modul se usredotočuje na temu: „Zajedništvo koje zrači: Kako možemo potpunije biti znak i instrument jedinstva s Bogom i jedinstva cijelog čovječanstva?“, a o čemu se raspravljalo u manjim grupama u ponedjeljak poslijepodne, 9. listopada i utorak ujutro, 10. listopada.

Radne skupine na drugom modulu

U manjim radnim skupinama sudionici Opće skupštine raspravljali su o obrazovanju, okolišu, multikulturalizmu i hodu s marginaliziranim osobama i migrantima. U ponedjeljak, 9. listopada izabrali su članovi Komisije za zbirna izvješća i Povjerenstva.

Dr. Ruffini: Sjajna razmjena među svim sudionicima

Odgovarajući na pitanja novinara, dr. Ruffini je istaknuo da na Sinodi, članovi imaju puno više prilika za govor, osobito u manjim skupinama. Postoji sjajna razmjena među svim sudionicima, rekao je, koje je započela predsinodskim duhovnim vježbama.

Sestra Echeverri: Slušamo vapaj siromaha

Uz kardinala Tobina, na brifingu je bila nazočila i sestra Gloria Liliana Franco Echeverri, kolumbijska redovnica, predsjednica Latino-američke konfederacije redovnika i redovnica, te svjedokinja sinodskog procesa. Obratila se nazočnima i Sheila Pires, tajnica Komisije za informiranje Sinode.

S. Echeverri naglasila je da među sudionicima XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode postoji želja da se živi poput Isusa koji humanizira, koji uključuje, Isusa koji otvara vrata drugome. To je proces koji vidi drugu metodu, počevši od obraćenja u Duhu. U našim užim krugovima prepoznajemo upravo to zajedničko dostojanstvo, dostojanstvo koje izvire iz poštovanja, zajedništva, uzajamnog priznavanja.

U raspravi o aktualnom modulu, u srcima odjekuje poziv da slušamo vapaj siromaha. Za našim stolom glasno je odjekivalo lice siromašnih, migracija, trgovine ljudima, socijalne isključenosti na periferiji, istaknula je sestra Echeverri.

Kardinal Tobin: Mogućnost dijaloga u multikulturalnosti

Kardinal Tobin, objasnio je da su u manjim grupama bili i mlada žena iz Rusije, majka iz Ukrajine, pastor iz Gane, teolog iz Malezije i koordinator iz Singapura. Opisao je ovu Sinodu kao najraznovrsniju na kojoj je do sada sudjelovao.

Potom je iznio je i konkretno pastoralno iskustvo, primanje ljudi u katedrali u Newarku koji su se osjećali marginaliziranima zbog svoje seksualne orijentacije.

Zaključio je da je u svijetu koji karakterizira isključivi nacionalizam, ksenofobiju, u kojem postoje vođe koji se zalažu za izgradnju granica, opcija Crkve ona bratstva i sinodalnosti, opcija koja nam omogućuje da shvatimo da smo svi braća i sestre. U Crkvi u kojoj sebe doživljavamo kao braću i sestre, ima mjesta za sve, rekao je.

(Vatican News - sc; am)