Kardinal Parolin: Pravedan i trajan mir u Ukrajini. Želja da Hamas i Izrael pronađu rješenja bez uporabe oružja

Pregovori bez preduvjeta za pravedan i trajan mir u Ukrajini, osjećaj za umjerenost Hamasa i Izraela te rješenja bez pribjegavanja oružju za Gazu. Zatim, razoružane riječi koje pomažu dijalogu i susretu, a ne podjelama, a tamo gdje u toj namjeri ne uspijevaju što više pribjegavati šutnji. Kardinal Pietro Parolin sa strepnjom gleda na ratove koji razdiru svijet, one koji se vode u Europi i na Bliskom istoku, ali i na verbalne ratove koji pogoršavaju ovo vrijeme napetosti. Vatikanski državni tajnik govorio je na trećem danu Katedre za prihvat, događaju koji je završio danas, 28. ožujka, u Fraterna Domus u Sacrofanu, blizu Rima, a koji je osmišljen za promicanje kulture solidarnosti i umjetnosti susreta i dijaloga.

Želja za Papinim ozdravljenjem

Kardinal Parolin bio je protagonist rasprave o aktualnim događajima s Vincenzom Buonomom, papinskim delegatom na Papinskom sveučilištu Urbaniana, ali najprije se zaustavio s novinarima kako bi na margini tog događaja odgovorio na neka pitanja, počevši od onih o zdravlju pape Franje koji se oporavlja u Domu svete Marte. Kardinal se nada da će se Papa odmoriti i s vremenom oporaviti; podsjetio je na Statio Orbis na praznom Trgu svetog Petra u vrijeme pandemije od kojeg je prošlo pet godina te istaknuo da je, kao i tada, Papa duboko povezan s cijelom Crkvom i sa svim vjernicima. To su pokazali svi iskazi ljubavi i nadasve molitve koje su ga pratile u vrijeme njegove bolesti, a koje se nastavljaju i danas.

Jezik za razoružavanje

Kardinal se potom osvrnuo na svijet i na Sjedinjene Američke Države, odakle dolaze nedavne "snažne" izjave predsjednika Donalda Trumpa protiv Europljana koje je nazvao "parazitima". Kardinal Parolin poziva na razoružavanje riječi, preuzimajući taj lijep izraz koji je 18. ožujka papa Franjo napisao u svom pismu direktoru talijanskoga dnevnika Corriere della Sera, Lucianu Fontani. Razoružajmo riječi kako bismo spriječili da one postanu sukobi i borbeni rat – rekao je državni tajnik. "To vrijedi za sve. Osobito danas, kada živimo ovako napetu situaciju na svim područjima, dobro je rabiti malo riječi, šutjeti što više, a ako se rabe riječi, trebaju biti mudre, riječi koje mogu pomoći dijalogu i susretu, a ne podjelama."

Pregovori u Ukrajini i rješenja za Gazu

Dok traju pregovori o primirju u Ukrajini, kardinal se nada da će se doista doći do pozitivnih zaključaka: “Vjerujem da je važno da se pregovori vode bez preduvjeta kako bi se na kraju mogao postići dogovor, a tako i primirje, prije ili kasnije, da se može doći do stvarnih pregovora za postizanje tog pravednog i trajnog mira kojem se svi nadamo, a za koji mislim da ga i obje strane žele postići.”

Kardinal Parolin također poziva na rješenja u Gazi, ne skrivajući razočaranje zbog činjenice da privremeno primirje nije postalo trajno, kako bi se pokrenuo razgovor o pomirenju i obnovi. Vjerujem – istaknuo je – da obje strane trebaju imati veliki osjećaj umjerenosti, koji možda nisu imali ni Hamas ni Izraelci. Treba pokušati pronaći način da se riješi problem koji postoji, bez potrebe pribjegavanja oružju.

Posjedovanje nuklearnog oružja je nemoralno

Kardinal je u raspravi koja je uslijedila s Buonomom također govorio o miru, ističući da su svi mislili da će se ovaj mir nastaviti i bili smo postavili osnove kako bi se on nastavio. No bilo je potrebno vrlo malo da ta iluzija nestane. Problem je – smatra kardinal Parolin – sve više individualistička vizija čovjeka, kao i nedostatak međusobnog povjerenja. Sve to ima odjeka na međunarodnoj razini – primijetio je – Nitko više nikomu ne vjeruje. To proizlazi iz neznanja kako njegovati odnose te dovodi do ponovnog naoružavanja, do napada prije nego što smo napadnuti i tako se stvara ta situacija trajnog sukoba. Državni tajnik smatra posjedovanje nuklearnog oružja nemoralnim zbog posljedica koje može izazvati.

Spremnost država u poštovanju pravila

Osvrćući se na samit “koalicije voljnih” u Parizu, kardinal ističe da cijeli međunarodni život ovisi o volji država u poštovanju pravila koje su si zadale. “Ako nema političke volje, nema mogućnosti za miran i konstruktivan međunarodni život”, zaključuje Parolin, podsjećajući kako su međunarodne organizacije nastale u kontekstu Hladnog rata i nakon velikih svjetskih sukoba koji su okrvavili Europu u prošlom stoljeću. “Danas se svijet duboko promijenio, postoje btojni centri moći i možda se međunarodne organizacije nisu dovoljno zalagale za prilagođavanje ovoj novoj stvarnosti svijeta. Možda smo izgubili nadu da ćemo promijeniti ovaj sustav koji je sustav međusobne blokade koji nam ne dopušta da se pozabavimo stvarnim problemima društva“, smatra kardinal. Stoga je nužno prilagoditi međunarodne organizacije stvarnosti koja se razvila posljednjih desetljeća. Postavlja se pitanje postoji li interes da ih se reformira kako bi ispravno funkcionirale ili se radije nadahnjuju drugim načelima.

Također, kardinal je promišljao i o komunikaciji i funkciji medija kao širitelja tema mira i dijaloga. Osobito kao kršćani imamo dužnost i obvezu vratiti se tim temama koje se zaboravljaju zbog nacionalnih razloga ili zbog toga što im mediji ne daju puno pozornosti.

Prihvat izbjeglica

Na skupu se također govorilo o pitanju migracija. Kardinal Parolin je istaknuo negativan stav prema migracijama iako Europa ima izuzetnu potrebu za izbjeglicama. Rekao je da se pokušava smanjiti neregularne priljeve, a u vezi s osjećajima ljudi koje političari potom slušaju, dodao je: "Postoji puno straha od invazije koji se raširio u našoj Europi, trebali bismo promijeniti ovu viziju i imati pozitivniji pristup prema toj našoj braći i sestrama koji bježe iz situacija ekstremnog siromaštva ili sukoba. Mislim da je od temeljne važnosti ponuditi izbjeglicama prostore za prihvat.“ Što se tiče bijega kršćana s Bliskog istoka, svjedoci smo osiromašenja, a to je velika tragedija s vjerskog gledišta, jer to su mjesta gdje je rođeno kršćanstvo, ali je i tragedija za same zajednice jer su one prisutnost umjerenosti u mnogim situacijama te mogu pomoći u ublažavanju napetosti. “Društvo bez kršćana riskira postati radikalističko, ekstremističko” – istaknuo je državni tajnik.

(Vatican News - sc; md)