Kardinal Czerny: Trgovina ljudima još se više razvila tijekom pandemije
Fausta Speranza; Ariana Anić - Vatikan
Procjenjuje se da u svijetu ima oko 40 milijuna žrtava trgovine ljudima, a prema podatcima Izvještaja o trgovini ljudskim bićima Ureda ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), gotovo trećinu čine maloljetnici. Osim toga, 71% su žene i djevojčice. Međunarodna organizacija rada pak upozorava da je 21 milijun ljudi podvrgnut prisilnom radu koji je često povezan i sa seksualnim iskorištavanjem. Osim toga, dramatična je pojava trgovina ljudskim organima o kojoj nema procjena, ali koja je neporeciva činjenica.
Povodom Svjetskoga dana borbe protiv trgovine ljudima, koji se obilježava 30. srpnja, kardinal Michael Czerny, dotajnik Odjela za migrante i izbjeglice Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, u razgovoru se za našu radijsku postaju osvrnuo na dramatičnost i na raširenost te pojave koja obuhvaća sve zemlje iz kojih žrtve kreću, kojima prolaze i koje su njihovo odredište, te istaknuo da se najjači odgovor koji daje cijela Crkva nalazi u zauzimanju redovnica uključenih u mrežu Thalita Khum. Stoga je prioritet Odjela za migrante i izbjeglice pratiti tu mrežu, surađivati, podupirati, savjetovati, olakšavati… Činimo sve što možemo – kazao je – jer u brojnim zemljama u svijetu te časne sestre doista odgovaraju u ime Crkve i u ime Krista. Vrlo je važno priznati njihov rad, jer one ne govore nego djeluju.
Unatoč pandemiji koja je otežala rad redovnica, zahvaljujući Bogu, zahvaljujući pomoći Duha Svetoga uvijek su pronašle sredstva za obavljanje svojega poslanja. Nisu se predale ni pred tri, odnosno šest mjeseci restriktivnih mjera – napomenuo je kardinal te istaknuo kako je žalosna činjenica da se kroz to vrijeme pandemije strašno povećala trgovina ljudima. Dok smo svi zatvoreni u kući, kako to da se potražnja povećava, umjesto da se smanjuje? – upitao je kardinal te primijetio da to pokazuje da se korijeni problema nalaze u kućama, u srcu ljudi, građana, braće i sestara koji su oko nas.
Veza između trgovine ljudima i naizgled normalnoga života naizgled normalnih ljudi, veliki je skandal koji nas treba potaknuti na razmišljanje, na traženje oprosta od Boga, kako bismo doveli do potrebnoga obraćenja te smanjili i potpuno uklonili potražnju koja je pokretač trgovine ljudskim bićima – istaknuo je kardinal Czerny te napomenuo da su prostitucija, koja sada posebno uključuje iskorištavanje putem interneta i prisilan rad; zatim trgovina ljudskim organima, kao i iskorištavanje ljudi za prenošenje droge… sve su to „obveze“, odnosno – kako ih je nazvao kardinal – „poduzeća“ trgovine ljudima.
Dotajnik Odjela za migrante i izbjeglice istaknuo je također zanimljivi pozitivni pomak u većoj svijesti, čak na svjetskoj razini, što je – kako je rekao – najvažnije. Naime, od 2013. godine, kada su Ujedinjeni narodi ustanovili Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima, te 2015. kada su vlade čitavoga svijeta usvojile Agendu 2030. za održivi razvoj, prihvaćajući također ciljeve koji se odnose na trgovinu ljudima, uočena je veća svijest o tom problemu. I u Crkvi su se razvile brojne nove službe: od prevencije do iskupljenja, rehabilitacije i integracije osoba. Vrlo je važno da svi, na svim razinama, postanemo svjesni onoga što kažemo, što podupiremo i potičemo svojim odlukama. Ne trebamo se zauzimati u tomu da izbrojimo sve slučajeve, nego da postanemo svjesni da odluke koje donosim na neki način pridonose trgovini ljudima – upozorio je kardinal.
Vrlo važan odgovor Crkve na zlo trgovine ljudima pripada iskustvu Talithe Kum, svjetske mreže posvećenoga života koja se zauzima u borbi protiv toga zla. Sestra Gabriella Bottani, međunarodna koordinatorica te organizacije, istaknula je da je sve više stanja ranjivosti, i odnose se na sve više ljudi, posebno zbog krajnjega siromaštva koje olakšava aktivnosti trgovaca ljudima. Najviše su pogođene žene, djeca, etničke manjine, stranci, posebno oni bez dokumenata, te domorodačko stanovništvo.
Osim širenja virus, glavni čimbenik koji pridonosi povećanju ranjivosti jest gubitak posla. Tržište rada je ključni sektor za one kojima je cilj odvući ljude u mrežu iskorištavanja. Prema podatcima Thalite Khum, sve je više kućnoga nasilja nad ženama i djecom. Iako, po sebi, nije dio trgovine ljudima, može ju neizravno potaknuti, jer nasilje u obitelji može prisiliti osobe da prihvate bilo koji put za bijeg.
Međunarodni Caritas, odnosno konfederacija 162 nacionalna Caritasa, zajedno s Kršćanskom mrežom za borbu protiv trgovine ljudima, ističu da je bolest COVID-19 usredotočio pozornost nacionalnih vlada na zdravstveno područje, te tako spriječio potrebnu pozornost prema popratnoj šteti globalne pandemije, posebno na migrantima i neformalnim, odnosno nezakonitim radnicima, koji su sada još izloženiji trgovini ljudima i iskorištavanju. Stoga traže hitne i točno usmjerene mjere za potporu onih koji rade u neformalnim sektorima, kao što su radnici u poljoprivredi, na građevinskim poslovima, te migranti bez dokumenata.
