Naslovnica knjige Françoisa Corrignana: Otvorite svoje srce. Duhovnost svetog Franje Saleškog Naslovnica knjige Françoisa Corrignana: Otvorite svoje srce. Duhovnost svetog Franje Saleškog 

Sveti Franjo Saleški, zaštitnik pisaca i novinara

ʺU svojemu srcu usadi Isusa raspetoga pa će ti svi križevi i trnje biti kao ružeʺ, ʺJedini temelj prave pobožnosti jest ljubav prema Boguʺ, samo su neke od brojnih izražajnih i duboko proživljenih misli svetoga Franje Saleškoga.

Marito Mihovil Letica

Za njega običavaju govoriti da je ʺnajljudskiji od svih svetacaʺ. Tu osobinu i značaj ovoga svetca istaknuo je François Corrignan na samome početku knjige ʺOtvorite svoje srceʺ, kojoj je podnaslov ʺDuhovnost svetog Franje Saleškogʺ, a njezino hrvatsko izdanje objelodanjeno je 2020. u nakladi Kršćanske sadašnjosti. Corrignan je napisao: ʺAko je neku poruku Franjo Saleški posebno isticao kršćanima svog vremena, onda je to zasigurno ona da su svi pozvani na svetost. Ne samo monasi i monahinje, ′duhovni prvaci′ navikli na stroge postove, duga bdijenja i velika odricanja.ʺ

Poruku Franje Saleškoga potvrđuje i Drugi vatikanski koncil: svetost je za sve ljude. A svi ljudi, svih vremena i svih zemalja mogu razumjeti jedan jezik – jezik srca – isticao je Franjo i to slikovito izrazio ovom usporedbom: ʺLjubav je među krjepostima ono što je Sunce među planetima: ono im daje sjaj i ljepotu.ʺ

Knjiga Françoisa Corrignana ʺOtvorite svoje srceʺ na oko 160 stranica prenosi poruke svetoga Franje Saleškoga, što govore o razumu kojim treba vladati, o usklađivanju života sa srcem, o životu u duhu slobode, o svjedočenju životom. Iz knjige k tome doznajemo što je Franjo Saleški govorio o udruženom apostolatu i novom čovječanstvu, o ljubavi bez granica i vjernosti u svakodnevnom te o brojnim drugim temama.

Franjo Saleški, francuskim imenom François de Sales, rodio se 1567. u dvorcu svoje obitelji nedaleko od Thorensa. S jedanaest godina u pratnji svojega odgajatelja odlazi u Pariz da bi pohađao školu Clermont koju vode oci isusovci. Mladi Franjo tamo dobiva odgoj i obrazovanje u kršćanskome duhu. Nakon što je u Parizu stekao diplomu ʺslobodnih umijećaʺ, to jest gramatike, retorike i dijalektike te aritmetike, geometrije, astronomije i glazbe, počinje studirati pravo.

Godine 1595. zaređen je za svećenika, a 1602. postao je ženevskim biskupom sa sjedištem u Annecyju jer je Ženeva tada bila kalvinistička utvrda. Ostale su zapisane Franjine riječi: ʺU trenutku mog posvećenja za biskupa, Bog me odvojio od mene samog kako bi me uzeo k sebi pa me poslije podao narodu, to jest, preobrazio me tako da prestanem postojati samo za sebe, kako bih mogao postojati za druge.ʺ

Zajedno sa svetom Ivanom od Chantala osnovao je 1610. redovničku zajednicu. Franjo Saleški bio je misionar kalvinističkih pokrajina te je uspio vratiti na katoličanstvo više desetaka tisuća kalvinista. Iskazao se vrsnim piscem i smatraju ga pretečom francuske klasične proze. Njegova glavna djela jesu ʺUvod u pobožni životʺ, poznatiji kao ʺPhiloteaʺ, i ʺRasprava o ljubavi prema Boguʺ.

Franjo Saleški umro je 1622. godine u Lyonu. Beatificiran je 1661., kanoniziran 1665., a crkvenim naučiteljem proglašen 1877. godine. Po njemu je nazvana muška kongregacija salezijanci, koju je osnovao don Ivan Bosco u Rimu 1859. godine. Sveti Franjo Saleški zaštitnik je pisaca i novinara, odgojitelja i ispovjednika te drugih. Njegov je spomendan 24. siječnja.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
22 siječnja 2023, 18:41