Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Znakovito mnoštvo diljem Hrvatske na svetkovinu Uznesenja BDM na nebo pokazalo je čvrstoću vjere ne samo sudjelovanjem u misnim slavljima, nego i pristupanjem sakramentu pomirenja u svim svetištima. Izdvajamo samo neka. Na Veliku Gospu obitelji s brojnom djecom iz župa Požeške biskupije po trinaesti put hodočastile su u Voćin. Požeški biskup Antun Škvorčević u homiliji je istaknuo da se na hodočašću događa Božji pokret u nama, o kojem svjedoči iskustvo mnoštva ljudi, koji su stoljećima hodočastili Isusovoj Majci i u voćinsko svetište, te su po njem ulazili u Božji svijet. „Upravo je zbog toga izazovno što su u Hrvatskoj neki gradovi svetkovinu Marijina uznesenja na nebo proglasili sajamskim danom. U vrijeme zakonski određeno da trgovine budu zatvorene, neki su se dosjetili kako će ipak trgovati“. Ustvrdivši kako je materijalno potrebno za život, biskup je upozorio da ne bismo smjeli sve procjenjivati samo po načelu gospodarske dobiti, ne obazirući se na to da postoji nešto više i vrjednije od toga. Čovjek je, naime, pozvan ostvarivati se i na drugim razinama svoga postojanja kako ne bi postao siromašan napose u duhovnoj dimenziji. Kazao je hodočasnicima kako njihov dolazak u to svetište nije sajamski korak, nego čin vjere u kojem zajedno s Isusovom Majkom slavimo Boga i posvećujemo mu svoje vrijeme. Zahvalio je posebno roditeljima što ne propuštaju tim vrijednostima učiti svoju djecu od malena. Promišljajući o daru života, biskup Škvorčević je istaknuo da je on Božje djelo, a majčinstvo je suradnja s Bogom u njegovu stvaranju. Obznanio je kako će Biskupija kao i prijašnjih godina pomoći obiteljima s brojnom djecom te prije početka nove školske godine uplatiti određeni novčani iznos.
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša je na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke naglasio kako je Marija žena koja ljubi svoju osobnu i nacionalnu povijest ukorijenjenu u Bogu. „Marija nikada nije izgubila svoje korijene. Ona je kći Izraelova, kćer jeruzalemska. Uvijek je bila vjerna korijenima, ali je napravila iskorak, veliki iskorak. Međutim, u životu se ne može napraviti iskorak bez čvrsta držanja za korijene“, kaže papa Franjo. Čovjek bez korijena i prošlosti, bez osjećaja pripadnosti narodu i Crkvi, ne poznaje niti razumije samoga sebe. Pripadnost određenom narodu i zajednici Katoličke Crkve ocrtava jasna pravila za život, formira savjesti i svijest pojedinaca, definira način i mentalitet života, rađa solidarnošću među ljudima i stvara osjećaj povezanosti. Zdrav osjećaj pripadnosti ne rađa bolesnim nacionalizmom u odnosu na narod ili pak vjerskim fanatizmom i zatvorenošću u odnosu na pripadnost Katoličkoj Crkvi, već ponosom koji ne ponižava drugoga i drugačijega, ali voli i podupire svoje. Nažalost, svjedoci smo da je gubitak katoličkih korijena i jasnog nacionalnog identiteta na zapadu doveo do gubitka osjećaja pripadnosti i odgovornosti za društveni život. To ima svoje konkretne posljedice. Na mnogim poljima društvenog života pokazuje se rušilački, destruktivni nagon pojedinaca vidljiv u negativizmu i apriornom osporavanju bilo kakvih plemenitih nastojanja ili bar pokušaja rada za opće dobro, primijetio je u Mariji Bistrici zagrebački nadbiskup.
Apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić, uz sudjelovanje mnoštva vjernika, predvodio je navečer svečano euharistijsko slavlje u svetištu Gospe od Pojišana u Splitu, a prijepodne u Svetištu Gospe Sinjske gdje se okupilo nekoliko desetaka tisuća vjernika iz svih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine od koji su neki pješačili i po nekoliko sati. Istaknuvši u homiliji da su danas potrebne žene i majke koje imaju humano srce te stabilnu vjeru, mons. Puljić je poručio da su potrebne „izgrađene i moralne osobe koje razlikuju dobro od zla, koje poštuju život kao Božji dar i drže do moralnih propisa i zakona upisanih u ljudsku savjest. Potrebni su ljudi za koje je ‚obitelj božanska institucija‘ i povlašteno mjesto osobnoga rasta i odgoja budućih članova naroda i Crkve. Ne smijemo, međutim, zatvarati oči pred problemima s kojima se susreću žene diljem svijeta, posebice u svezi s nazočnim elementima diskriminacije i nasilja.
Na svetkovinu Velike Gospe đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić je u svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu rekao: „Gledajući u svjetlu današnje svetkovine nas same, možemo se zapitati: dotiče li proročki preokret koji je najavio Marijin hvalospjev moj život? Vjerujem li da je samozatajna ljubav istinska veličina i da ponizno ljubiti odustajući od sebe znači kraljevati i da je istinska veličina, snaga i moć jednoga čovjeka u njegovu poniznom i samozatajnom služenju? Dok promatramo zbivanja u svijetu trebamo se pitati – hoću li živjeti tako da sam oslonjen na sebe i onda u danima teškoća pasti u klopku pesimizma, gorčine u životu, nezadovoljstva ili znadem, poput Blažene Djevice Marije, otkriti na djelu Boga koji velike stvari čini kroz krotkost, milosrđe, poniznost, malenost i dobrotu drugih ljudi, koristeći se takvima kao što je bila Blažena Djevica Marija“.
U Svetištu Majke Božje Trsatske u Rijeci svečanu misu predvodio je nadbiskup Mate Uzinić. „Gospa nas uči poniznosti i potrebi usmjerenosti prema onom što je bitno“, istaknuo je nadbiskup u propovijedi, dodavši da je kršćaninu bližnji „i onaj koji dijeli naše stavove, pripada istoj Crkvi, narodu, stranci, kao i onaj koji nije ‚naš‘, koji drugačije misli, vjeruje, živi.“ Naveo je niz primjera osoba na marginama društva koje su često zanemarene, a to su osobe koje su u potrebi. Osobe s invaliditetom, starije osobe, nerođena djeca, žene izložene nasilju i pritiscima, naši susjedi i članovi obitelji u problemima, migranti na kolodvoru, Zemlja na kojoj živimo, mladi kojima treba pomoć u školovanju, ali i mladi kojima treba izlaz iz raznih ovisnosti i problema, čak i Bad Blue Boysi koji su zbog vlastite nepromišljenosti završili u grčkim zatvorima. U tom je kontekstu pozvao na pomirenje i molitvu. Nadbiskup Uzinić osvrnuo se i na zajedništvo vjernika u Riječkoj nadbiskupiji ističući da šokantne objave o prijavama za zlostavljanje maloljetnika od strane svećenika ne mogu zasjeniti sve ono dobro što vjernici i svećenici Nadbiskupije čine, prenijela je IKA.
