Proslava sv. Huberta u Požegi Proslava sv. Huberta u Požegi  (Marijan Pavelić)

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Predvodeći na blagdan sv. Huberta u požeškoj Katedrali euharistijsko slavlje za članove Saveza lovačkih društava Požeško-slavonske županije, požeški biskup Antun Škvorčević osvrnuo se i na sukob na Bliskom istoku

Vedran Šmitran

Teški sukob između Židova i Palestinaca svjedoči da njegovi akteri nemaju povjerenja jedni u druge, stavljajući tako u pitanje i povjerenje u Boga, jer dopuštaju da među njima vladaju mržnja, sukob i osveta, koji ih i jedne i druge čine gubitnicima – poručio je požeški biskup Antun Škvorčević, predvodeći 3. studenog, na blagdan sv. Huberta, euharistijsko slavlje u požeškoj Katedrali za članove Saveza lovačkih društava Požeško-slavonske županije.

Blagdan sv. Huberta, zaštitnika lovaca i lovstva, proslavljen je diljem Hrvatske, a dan kasnije – u subotu, 4. studenog – na nacionalnoj proslavi u Bjelovaru okupilo se više od tisuću lovaca i lovkinja.

Na nacionalnoj proslavi blagdana sv. Huberta u Bjelovaru okupilo se više od tisuću lovaca i lovkinja (Foto IKA)
Na nacionalnoj proslavi blagdana sv. Huberta u Bjelovaru okupilo se više od tisuću lovaca i lovkinja (Foto IKA)

Euharistijsko slavlje u bjelovarskoj katedrali Sv. Terezije Avilske predslavio je domaći biskup Vjekoslav Huzjak koji je zaželio dobrodošlicu u najmlađu biskupiju u Hrvatskoj čija je zanimljivost i u tome što nema međunarodnih granica. Vjerujem da ćete osjetiti ovdje onu tradicionalnu hrvatsku i lovačku gostoljubivost i gostoprimstvo – poručio je bjelovarsko-križevački biskup. Govoreći o čovjekovu divljenju koje se uvijek javlja kada prolazi prirodom, u propovijedi je istaknuo kako i sama priroda podsjeća čovjeka da je sve Božji dar. S darom Božjim nam je surađivati; ne ga protratiti, ne ga upropastiti, nego njime izgrađivati zajednicu. Mislim da je lovstvo djelatnost u povijesti ljudskoga roda koja je uvijek bila povezana s darivanjem – kazao je biskup Huzjak, potaknuvši okupljene lovce i lovkinje da uvijek budu u službi zajednice, svjesni svoga pozitivnog utjecaja na hrvatsko društvo.

Vesna Živko, jedna od prvih novinarki Hrvatskoga katoličkog radija, preminula je na svetkovinu Svih svetih, 1. studenog, u 63. godini života, nakon duge i teške bolesti. Dugogodišnja novinarka HKR-a Vesna Živko rođena je 29. prosinca 1960. u Zadru gdje je provela djetinjstvo i mladenaštvo. Diplomirala je Komparativnu književnost i Ruski jezik i književnost na  Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Krajem 1996. našla se među onima koji su stvarali Hrvatski katolički radio na kojemu je potom godinama radila kao voditeljica i spikerica, urednica i autorica dramskog programa.

Sprovodni obred novinarke HKR-a Vesne Živko u Zadru (Foto: Ines Grbić)
Sprovodni obred novinarke HKR-a Vesne Živko u Zadru (Foto: Ines Grbić)

Sprovodne obrede na zadarskome Gradskom groblju i svetu misu zadušnicu u župnoj crkvi Presvetog Srca Isusova na zadarskoj Voštarnici, u subotu, 4. studenog, predvodio je generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije preč. Krunoslav Novak, trenutno i vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatske katoličke mreže.

Oni koji su poznavali Vesnu Živko ističu kako je znala iščitavati zakonitosti duha i života iz naizgled običnih situacija koje se ljudima događaju ili iz zakona prirode. Stoga je simbolično navesti i sljedeće. Nakon što je Vesnin lijes položen u grob, baš dok se pjevao zadnji stih pjesme koja slavi uskrsli život, Kraljice neba, raduj se, kroz oblake u Zadru odjedanput je snažno probilo sunce. Vesna bi, vjerojatno, u tom činu prirode prepoznala snažnu simboliku, dublju poruku i možda iskoristila taj motiv za spomen u nekoj svojoj radio drami.

Fra Celzo Vlahović, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, preminuo je 3. studenog u Franjevačkom samostanu u Varaždinu, u 85. godini života, 68. redovništva i 59. godini svećeništva.

Fra Celzo je rođen je 11. rujna 1939. godine u Lepoglavcu, nedaleko Klanjca, a na krštenju dobiva ime Mihael. Godine 1956. ulazi u Red manje braće, a nakon svećeničkoga ređenja 1965. služi u brojnim samostanima i župama, vršeći službe gvardijana, ekonoma, župnika, župnog vikara, ispovjednika, vjeroučitelja i duhovnog asistenta Franjevačkoga svjetovnog reda.

Fra Branko Lipša, član Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića i dekan Remetsko-dubravskog dekanata, preminuo je 3. studenog u bolnici u zagrebačkoj Dubravi, nakon kratke i teške bolesti.

Fra Branko Lipša rođen je 5. siječnja 1968. godine u Varaždinu, a u Red manje braće kapucina ulazi 1987. godine. Za svećenika ga je zaredio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić 25. lipnja 1995. u zagrebačkoj prvostolnici. Prve godine svećeništva provodi u Varaždinu, gdje je bio i odgojitelj sjemeništaraca, a potom odlazi u Osijek gdje je bio gvardijan i župnik, a jedno vrijeme i zatvorski kapelan. U Zagreb, u Dubravu, dolazi 2011. godine, najprije u Samostan i Župu sv. Mihaela, a od 2021. godine u Samostan i Župu sv. Leopolda Bogdana Mandića u Gornjoj Dubravi koja je bila fra Brankova posljednja pastoralna i životna postaja. Fra Branko je više puta bio i član provincijalne uprave hrvatskih kapucina.

Sprovodni obredi bit će sutra, 7. studenog, u 14.10 na groblju Miroševac. Sveta Misa zadušnica služit će se u 12 sati u crkvi Sv. Leopolda Bogdana Mandića.

„Protector Croatiae“ – naslov je znanstvenoga skupa koji će se 10. i 11. studenog održati u Nacionalnome svetištu svetog Josipa u Karlovcu u povodu 150 godina izlaženja Glasnika svetog Josipa.

Kako bi se obilježila ova visoka obljetnica, ali i istaknulo i produbilo značenje svetog Josipa kao zaštitnika Hrvatske – kojega su hrvatski sabornici 1687. godine jednoglasno izabrali za zaštitnika Hrvatskoga Kraljevstva – tijekom simpozija izlaganja će održati naši brojni ugledni znanstvenici.

Skup će svečano otvoriti zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša nakon čega će slijediti uvodna izlaganja dvojice biskupa – sisačkoga biskupa Vlade Košića koji će govoriti o Graditelju Josipova svetišta – mons. Marijanu Radanoviću i mostarsko-duvanjskog biskupa Petra Palića koji će podsjetiti na zasluge nadbiskupa Petra Čule za uvođenje spomena svetoga Josipa u Rimski kanon.

Dvodnevni simpozij održat će se pod pokroviteljstvom zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, Karlovačke županije i Grada Karlovca, a organiziraju ga Zagrebačka nadbiskupija, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
06 studenoga 2023, 16:34