Osvrt na knjigu ʺŽelim da postojiš: O Bogu ljubaviʺ
Marito Mihovil Letica
ʺOn [Bog] nije bezosjećajna geometrija svemira, nije neutralna pravednost koja bi bez srca i afekata stajala nad stvarima; naprotiv, on ima srce, on je tu kao onaj što ljubi, sa svom čudesnom ljubavi.ʺ
Čuli smo rečenicu iz knjige ″Uvod u kršćanstvo: Predavanja o Apostolskom vjerovanju″ što ju je prije više od pola stoljeća, godine 1968., napisao profesor Joseph Ratzinger. Osobito je govorio o Bogu ljubavi pa ne čudi da je prva enciklika koju je objelodanio nakon što je postao papa Benedikt XVI. naslovljena ʺBog je ljubavʺ (ʺDeus caritas estʺ). U uvodu je Papa napisao:
ʺ′Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje, i Bog u njemu′ (1 Iv 4,16). Ove riječi iz ′Prve Ivanove poslanice′ izražavaju na vrlo jasan način središte kršćanske vjere: kršćansku sliku o Bogu i sliku čovjeka i njegova puta koja iz toga proizlazi. Osim toga, u tome istom retku, Ivan nam nudi, da tako kažemo, sažeti obrazac kršćanskog života: ′I mi smo upoznali ljubav koju Bog ima prema nama i povjerovali joj.′ʺ (br. 1)
Godine 2022. u okrilju Kršćanske sadašnjosti objavljena je knjiga ʺŽelim da postojiš: O Bogu ljubaviʺ. Autor je Tomáš Halík, katolički svećenik, češki sociolog i filozof, rođen 1948. u Pragu. Pod utjecajem Gilberta Keitha Chestertona i Grahama Greena obratio se Halík na katoličku vjeru kada je imao 18 godina. Studirao je na Karlovu sveučilištu u Pragu, gdje je i doktorirao 1972. godine. Bio je došao u sukob s komunističkim vlastima u Čehoslovačkoj te mu je zabranjeno akademsko djelovanje. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je savjetnikom Papinskoga vijeća za dijalog s nevjernicima 1992., a papa Benedikt XVI. imenovao ga je 2008. počasnim papinim prelatom.
Na početku knjige ʺŽelim da postojišʺ Tomáš Halík postavlja kao svojevrsni moto tri citata: izreku ʺAmo: volo, ut sisʺ ili ʺLjubim: želim da postojišʺ, koja se pripisuje svetomu Augustinu, zatim tri ulomka iz enciklike ʺBog je ljubavʺ Benedikta XVI., te čuvene Pavlove riječi iz 13. poglavlja ʺPrve poslanice Korinćanimaʺ: ʺA sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav – to troje – ali najveća je među njima ljubavʺ (1 Kor 13,13).
Citiramo ulomak iz Halíkove knjige, iz 1. poglavlja naslovljena ʺLjubav – odakle i kamoʺ:
ʺU ovoj knjizi želim obogatiti razmatranja o ljubavi pokušavajući usmjeriti svoja objašnjenja na dva tipična kršćanska aspekta, koji nisu sadržani u sekularnom shvaćanju ljubavi, a o kojima i mnogi pobožni rječnici prečesto izriču samo banalnosti: najprije je to ljubav prema Bogu, a potom ljubav prema neprijateljima. Uvjeren sam da je upravo taj dvostruki vid – koji je duboko povezan s odnosom čovjeka prema sebi samome i prema svijetu – osobito u današnjem svijetu nužniji nego što se to na prvi pogled može činiti. / Ljubav znači nadilaženje sebe. A kamo čovjek može radikalnije iskoračiti iz svoje – posebno danas tako snažne – obuzetosti sobom, ako ne prema ′apsolutnoj tajni′ (odnosno prema Bogu) i u uznemirujuću i prijeteću stranost onoga svijeta koji mu pokazuje svoje zlovoljno lice (odnosno prema neprijatelju)?ʺ
Vjerujem da te rečenice najbolje ocrtavaju dubinu, obuhvatnost te svevremenu kršćansku i općeljudsku aktualnost ove Halíkove izvrsne knjige, koja nas poziva da stupimo u prostor tajne i preuzmemo određeni rizik, neizbježiv kako u vjeri tako i u ljubavi.
(Vatican News - am)
