Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
U Zagrebu je danas u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu počela dvodnevna Katehetska zimska škola za vjeroučitelje u osnovnim školama o temi: „Sve je skoro moguće! O bioetičkim temama i odgoju savjesti“. U pozdravnom govoru predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin je istaknuo da se učenici, čija je želja za dobrim velika, no na žalost dar razlučivanja dobra od zla sve skromniji, nalaze na prekretnicama osobnoga života, ali i na prekretnici čovječanstva. „Tko danas govori o obrazovanju, taj vjeruje u čuda. Niti u jednom području života se ne ulažu tolike nade, koliko u obrazovanje. Ono je mjesto u kojemu će se djeca i mladi naučiti transparentnosti i demokraciji; mjesto u kojemu će se djevojčice, dječaci, azilanti, osobe s teškoćama u razvoju, siromašni, nacionalne manjine integrirati u društvo; ono je mjesto obrazovanja elita i otvoreno tržište za sve… Obrazovanje kao da je postalo najmoćniji religijski nadomjestak u sekularnom društvu; enciklopedijski kompendij svijeta, koji je sposoban izvući svijet iz kriza. Obrazovanje je istodobno nešto poput moralne sankcije društva, ali i duh već odavno bezdušnog društva i svijeta. Možda je doista društvo naumilo obrazovanju sve te uloge. Pod tim pritiskom kako sustav tako onda i nastavnici ne će moći dugo izdržati. U svakom slučaju odgoj i obrazovanje je danas polivalentni poligon za stvaranje i prikazivanje mnogo toga. Vjeronauk u školi bi u takvom sustavu trebao imati ulogu savjesti! One, koja će čuvati dobro od zla, te očuvati čovjeka čovjekom“, rekao je dr. Pažin.
U crkvi nadomak sela Batvači na području Župe Vodnjan jučer je proslavljen spomendan sv. Foške. Vodnjanski župnik Damir Štifanić je u homiliji na Prvu korizmenu nedjelju naglasio: „Govor o pustinji nije onaj o vanjskom, fizičkom iskustvu, već o stanju duše: boli, praznini koju čovjek može nositi u sebi. Takva se pustinja može naći u našem srcu i nemamo hrabrosti ući na takvo mjesto gdje se moramo susresti sami sa sobom, s našim demonima koji vole ostati sakriveni.“ Propovjednik je nastavio kako je početak korizme pogodno vrijeme za ulazak u unutarnju pustinju te „da smo pozvani boriti se protiv svega što nas tišti, suočiti se s demonima koji nas drže zarobljenima, znajući da u toj pustinji nismo sami, cijela Crkva hoda s nama, a tamo nas čeka i Gospodin koji nam je pokazao put i koji je naš vodič i naša pomoć na ovom našem hodu. To je, dodao je, dobro razumjela i sv. Foška koja „iako mlada djevojka, bila je obdarena velikom inteligencijom. Povjerovala je u Božje obećanje i ostala vjerna do kraja, pa čak i po cijenu mučeništva. Izgubila je ovozemaljski život, ali si je osigurala onaj vječni“.
Na sedmu obljetnicu smrti prof. dr. Tomislava Ivančića, 17. veljače, požeški biskup Antun Škvorčević je predvodio euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Marije Kraljice i sv. Jurja mučenika u njegovu rodnom Davoru. Biskup je rekao kako „korizmeno vrijeme potiče da što temeljitije ispitamo ono što nam se nastanilo u srcu te odbacimo iz njega nemoć, zlo i grijeh da bi se u njem čvršće nastanilo Božje svjetlo, dobrota i plemenitost.“ U svjetlu naviještene Božje riječi pojasnio je aktualne događaje u Hrvatskoj u kojima između ostalog jedni demonstriraju jer im se kao oporbi ne sviđa što rade oni koji su na vlasti, dok drugi zahtijevaju da se povećaju koeficijenti njihovih plaća. Istaknuo je kako prorok Izaija u prvom čitanju svoje sunarodnjake uvjerava da nema toga kome bi oni mogli izraziti svoje nezadovoljstvo i time postići ono što se može primiti samo od Boga. Biskup je upitao sudionike slavlja zalažu li se oni za Božje onoliko koliko se spomenuti prosvjednici zalažu za ono što se ljudskim naporima i zalaganjima u Hrvatskoj može ostvariti. Podsjećajući na riječi sv. Pavla „da nam je Bog sve darovao u Sinu svome Isusu Kristu, kad je iz ljubavi sebe položio za nas na križu“, biskup je ustvrdio „da nam je Bog osigurao najveću osnovicu našeg postojanja.“ Napomenuo je kako je „potrebno da i mi učinimo svoj suradnički dio te u duhu spomenute metafore na Božju osnovicu doprinesemo što veći naš koeficijent.“ Požeški je biskup naglasio kako su ova razmišljanja utemeljena na Božjoj riječi kojoj je služio svećenik Tomislav kao i drugi svećenici kojih se ovaj dan spominjemo. Podsjetivši sudionike slavlja da je svećenik Tomislav osobitom zauzetošću organizirao „seminare evangelizacije“, napomenuo je da je evangelizacija nastojanje oko toga da vjernici što snažnije žive od onoga što je Božje te liječi od mraka negativnosti. Ona nas u današnje doba napose zahvaća posredstvom suvremenih sredstava komunikacije, kojima se koriste i mnogi nedobronamjerni ljudi da bi pod krinkom anonimnosti naudili drugima, čemu su izloženi osobito mladi koji lako postaju žrtvama takvog djelovanja. Pozvao je sudionike slavlja neka se tome odupru tako što će prije svega u svoja srca primati Božju riječ, jer ona može u njima na najbolji način svojim svjetlom raspršiti mrak zla i negativnosti, prenijela je IKA.
Prigodom 7. obljetnice rođenja za nebo prof. Ivančića, 17. veljače u bazilici sv. Antuna Padovanskoga na zagrebačkom Svetom Duhu misu je predvodio sisački biskup Vlado Košić. „Profesor Tomislav bio je osjetljiv na socijalnu pravdu i nepravdu te je želio oslobađati ljude da u društvu budu korisni članovi bez podjarmljenosti i osjećaja da ih drugi ljudi iskorištavaju, da im nanose nepravdu i tlače ih. Također je želio da svaki čovjek ima što mu je potrebno za zemaljski život, da ne bude gladan kruha i još više, onog nebeskog Kruha – Isusa Krista“, istaknuo je biskup u homiliji. Dodao je da je evangelizacija, naviještanje Radosne vijesti, bila prvotna zauzetost prof. Ivančića te da je zato i održao mnoštvo seminara. Govoreći o teologiji prof. Ivančića, rekao je da nije mogao o Bogu govoriti i pisati drugačije, nego samo iz iskustva. „I na to iskustvo pozivao je sve s kojima je dolazio u susret. Neka nam primjer dragog profesora, čije se danas obljetnice smrti spominjemo, pomogne da u vjeri nađemo Isusa, da u Isusu nađemo hrabrost života, da u životu budemo nositelji radosti i nade“.
U ulaznom predvorju Starčevićevog doma u Zagrebu, zgrade u kojoj je zadnjih devet godina života stanovao, otkrivena je spomen-ploča hrvatskom intelektualcu, piscu, doktoru znanosti, bl. Ivanu Merzu. Rad akademskog kipara Petra Ćuje, koji sadrži reljef blaženika, djelo pok. akademskog kipara isusovca Marijana Gajšaka, postavili su Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Postulatura za kanonizaciju bl. Ivana Merza.
(Vatican News - am)
