Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Subota i nedjelja bili su u znaku križnih putova na otvorenom diljem Hrvatske. U sklopu manifestacije „Kršćansko lice kulture 2024.“ dubrovački biskup Roko Glasnović predvodio je 17. ožujka pobožnost križnoga puta padinama Srđa. Prije završnog blagoslova podno kamenog križa biskup je rekao: „Težina križa ne može se umanjiti riječima“. „Riječi utjehe su važne, ali je križ težak.“
Misno slavlje u povodu 30. obljetnice Pazinskog kolegija u subotu 16. ožujka u pazinskoj župnoj crkvi sv. Nikole je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. S njim su služili porečki i pulski biskup Ivan Štironja, umirovljeni biskup Ivan Milovan, v. d. ravnatelja kolegija vlč. Maksimilijan Ferlin te tridesetak svećenika. „Mi smo se okupili u župnoj crkvi sv. Nikole na zavjetnoj misi sv. Josipu kako bismo u zahvalnosti slušali Božji glas kao što je to činio sv. Josip i njemu zahvaljivali za nebrojene milosti koje je podijelio mnogima preko Pazinskog kolegija“, kazao je zadarski nadbiskup u homiliji.
Osvrćući se na ulogu Pazinskog kolegija danas, istaknuo je da unatoč promjenama u društvu, ono negativno nije nestalo iz njihove sredine, već „izgleda da je samo promijenilo svoj oblik koji je još perfidniji i teže prepoznatljiv, ali još pogubniji za čovjeka i društvo. Pazinski kolegij ima i u ovom vremenu svoj veliki zadatak i odgovornost. Svoj smisao mora tražiti i nalaziti i nadalje u motivu njegova nastanka u cjelovitom kršćanskom odgoju, kvalitetnom obrazovanju u kršćanskoj duhovnoj obnovi društva i ‘zdravom’ rodoljublju u duhu evanđeoskih načela življenja svih učenika i djelatnika Kolegija“, naglasio je mons. Zgrablić, a prenijela IKA.
Cjelodnevni biskupijski Planinarski križni put dug 16 kilometara održan je 16. ožujka na trasi Pražnica – Trolokve – Nerežišća na otoku Braču. Na misi zahvalnici u Župi Gospe Karmelske u Nerežišćima hvarski biskup Ranko Vidović izrazio je radost zbog velikoga odaziva među vjernicima trootočke biskupije. Poručio je da je križni put jedna od najljepših pobožnosti koju nam nudi Crkva. Razmišljajući o postajama te omiljene pobožnosti među pukom, ustvrdio je kako bi tim postajama dodao još dvije stalne postaje i to prizor iz Getsemanskoga vrta, dok bi posljednja postaja bila događaj Isusova uskrsnuća.
Tradicionalni Križni put održan je 16. ožujka na području župa Kutina, Kutinska Slatina i Ilova pod geslom „Put svetosti bl. Alojzija Stepinca i sluge Božjega Ivana Bonifacija Pavletića“. Hod dužine 30 kilometara okupio je dvjestotinjak sudionika, najviše mladih. U homiliji misnoga slavlja u crkvi bl. Alojzija Stepinca u Kutinskoj Slatini sisački biskup Vlado Košić je podsjetio: „Križni put nije se dogodio samo prije 2000 godina, nego se zapravo neprestano događa. Krista i danas nevina sude, njemu i danas natovaruju križ na pleća i danas ga ljudi razapinju.
U pobožnosti križnoga puta i mi, koji smo učenici Isusovi, koji smo pošli za njim, kajemo se i priznajemo da je zbog naših grijeha Krist osuđen, proboden, raspet i umro. Ta muka prisutna je u njegovom mističnom tijelu, a to tijelo je Crkva. I Crkvu, kao tijelo Kristovo koje je danas vidljivo u svijetu, mnogi razapinju, gaze i ponižavaju i žele ukloniti s ovoga svijeta“, upozorio je biskup Košić.
Euharistijsko slavlje ususret svetkovini sv. Josipa u Hrvatskom nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu 16. ožujka predvodio je zagrebački nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša. U homiliji je upitao: „Kako to da mi danas častimo čovjeka koji je živio prije dvije tisuće godina u neznatnom Nazaretu i koji nam nije ostavio ni jedne jedine riječi? Kako to da se njegov utjecaj ne smanjuje, nego povećava u povijesti Crkve? Možda je razlog tome što prepoznajemo da je on uspio nešto što mi, ljudi našeg vremena, često ne uspijevamo: očuvati vlastito središte i identitet s jedne strane, a širokogrudnu otvorenost prema drugima i drugačijima s druge . Mi smo ili rasplinuti u apstraktnome globaliziranom svemiru ili zarobljeni u folkloru vlastite prošlosti. Zbog toga kao narod gubimo vlastiti identitet, a ne znamo se nositi s onim što prihvaćamo“.
„Dragi vjernici, štovatelji svetog Josipa! Imajmo snage kao narod iznova odlučiti o svojoj budućnosti, imajući pred očima ovoga sveca kojemu je Bog povjerio brigu o počecima zemaljske povijesti našega Otkupitelja. Njegova očinska briga očitovala se „u tome što je svoj život pretvorio u služenje, žrtvu, za otajstvo utjelovljenja i otkupiteljskog poslanja povezanoga s utjelovljenjem; u tome što je upotrijebio svoj zakoniti autoritet, koji mu je pripadao u Svetoj obitelji, kako bi joj dao sebe, svoj život, svoj rad kao potpuni dar; u tome što je svoj ljudski poziv na obiteljsku ljubav pretvorio u nadljudsko predanje samoga sebe, svojega srca, svojih sposobnosti, u ljubavi koju je stavio u službu Mesije koji je rastao u njegovu domu.“
Povodom proslave 11. godišnjice izbora pape Franje, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua pohodio je 15. ožujka Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu i predvodio svečanu euharistiju na kojoj je sudjelovala bogoslovna zajednica sa zajednicom odgojitelja i redovnicama. „Draga braćo, vi živite u povlaštenom vremenu u kojem imate priliku iskusiti i produbiti milosrdnu Božju ljubav, koju ćete onda morati velikodušno izliti na „sve, sve, sve “, kako bi rekao papa Franjo. Dok ste god zajedno, vježbajte stavljati Evanđelje u praksu: Tako neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima da vide vaša dobra djela i slave Oca vašega koji je na nebesima (Mt 5,16). Ako ne počnete sada, s vašim mladenačkim oduševljenjem i velikodušnošću – sretni da si možete međusobno pomagati – provoditi u djelo ono što ćete navješćivati, kasnije će biti mnogo teže. Želio bih da svatko od vas s Isusom može reći: Djela koja mi je dao izvršiti Otac, upravo ta djela koja činim, svjedoče za mene — da me poslao Otac. Samo tako možemo biti vjerodostojni“, riječi su nadbiskupa Lingue.
