Sveti Josip iz Nazareta
Marito Mihovil Letica
Sveti Josip iz Nazareta osobito je štovan među vjernicima zbog njegove uloge brižnoga oca obitelji, čuvara i hranitelja Isusa i Marije. Evanđelje o njemu kaže da je bio pravedan i vjeran. Zaštitnik je obitelji, očeva, trudnica, nerođene djece, emigranata i ostalih. Kada govorimo o zanimanjima, sveti se Josip spominje kao zaštitnik radnika, tesara, stolara, inženjera, slastičara i drugih. Gotovo se redovito prikazuje uz dijete Isusa, a Josipovi simboli jesu drvodjeljski alat (najčešće pila), ljiljani i križ. U svakoj se crkvi nalazi njegov kip ili slika, a predočen je kao muškarac zrele dobi, blagih ali odlučnih crta lica, s bradom, mudar i nenametljiv.
Imenu svetoga Josipa iz Nazareta pripadaju prema katoličkome kalendaru dva nadnevka: 19. ožujka i 1. svibnja, kada svetkujemo svetoga Josipa radnika. Na svetkovinu 19. ožujka u nekim se zemljama i krajevima slavi Dan očeva.
Ime Josip, izvorno biblijski ʺJosefʺ, znači na hebrejskome ′neka Bog pridoda′. Te je riječi, kako čitamo u starozavjetnoj ʺKnjizi Postankaʺ (Post 30,24), izgovorila Rahela, žena praoca Jakova, rodivši sina poznatog nam kao Josip Egipatski.
Ne bi smjelo ostati nespomenuto da je sveti Josip na osobit način slavljen u okrilju hrvatskoga naroda. Vlasti Dubrovačke Republike odlučile su 20. ožujka 1521. da se svetkovina svetoga Josipa slavi kao zapovjedni blagdan. A u sjeverozapadnim je krajevima Hrvatske štovanje svetoga Josipa promicano ponajvećma zahvaljujući isusovcima te je Hrvatski sabor 10. lipnja 1687. proglasio svetoga Josipa zaštitnikom hrvatskoga kraljevstva. O tome hrvatski prijevod latinskoga teksta glasi: ″Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnoga zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.″
Treba reći i to da je papinskom odlukom ʺQuemadmodum Deusʺ od 8. prosinca 1870., za pontifikata pape Pija IX., sveti Josip proglašen zaštitnikom cijele ili sveopće Katoličke Crkve. Na svetkovinu svetoga Josipa 19. ožujka u svim je crkvama svečanije bogoslužje i nedjeljni misni raspored.
Na početku ʺEvanđelju po Matejuʺ čitamo o ʺrodoslovlju Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamovaʺ. Ovdje citiram završne rečenice: ʺEleazaru se rodi Matan. Matanu se rodi Jakov. Jakovu se rodi Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus koji se zove Kristʺ (Mt 1,15-16). Dakle, Josip je ʺsin Davidovʺ, kako ga naziva i anđeo, i po tome je rodoslovlju potomak kralja Davida, iz čijeg je roda imao poteći Mesija. Pred zakonom je Josip pravni i punopravni Isusov otac, zakonski otac, premda ne i biološki predak. U knjizi ″Biti otac sa svetim Josipom″ autor Fabrice Hadjadj objašnjava da ″biološko očinstvo nije isključivo ljudsko svojstvo budući da ga dijelimo s drugim životinjskim mužjacima, tako da očinstvo posvajanjem ima veći ugled. Proizlazi iz osobnoga izbora i zakonski je potvrđeno.″
Sveti Josip bijaše muž čista srca, brižan otac Svete obitelji, dostojan baštinik Davidova kraljevskog dostojanstva te zbog toga, i još mnogo čega, zavrjeđuje sve poštovanje i slavljenje koje se stoljećima očuvalo i raslo, čemu s pouzdanjem u Josipov zagovor svjedočimo i danas.
