Gilbert Keith Chesterton, kršćanski književnik i mislilac
Marito Mihovil Letica
ʺAko je Bog u čovjeku, čovjek je u sebi. Ako je Bog viši od čovjeka, čovjek je viši od sebeʺ, izražajni je Chestertonov aforizam. Slijedi, među mnogobrojnima iz njegova pera, još jedan: ʺSvaka je moda određeni oblik ludila. Kršćanstvo je nemoderno jer je zdravo.ʺ
Engleski književnik, dramatičar, književni i likovni kritičar, filozof i kršćanski apologet Gilbert Keith Chesterton rođen je u Cempden Hillu u Londonu 29. svibnja 1874. Za nekoliko dana bit će 150. obljetnica njegova rođenja.
Isprva novinar liberalne orijentacije, nakon obraćenja na katoličanstvo gorljivo zastupa pravovjernost, a zanimljivo je spomenuti da ga je zbog takve katoličke pravovjernosti oštro kritizirao Miroslav Krleža u posebnome članku. Chesterton se odlučno suprotstavljao duhu vremena poznatom pod francuskom sintagmom ″fin de siècle″, što znači ʹkraj vijekaʹ odnosno dekadencijom zahvaćeno europsko društvo potkraj 19. stoljeća.
Kada je Chesterton prešao na katoličanstvo, ta njegova odluka nije naišla na odobravanje u mahom anglikanskome društvu Engleske. Chestertonov dobar prijatelj George Bernard Shaw, koji mu je ujedno bio suparnik u javnim i privatnim debatama, taj je njegov prijelaz popratio riječima: ″Gilberte, sada si zaista otišao predaleko.″
O cijelome tome duhu vremena Chesterton je napisao: ″Ovo su dani kada se od kršćanina očekuje da veliča svaku vjeru osim svoje vlastite.″ Vrijedi citirati još makar jedan njegov aforizam – toliko aktualan i danas – kojim je branio Crkvu: ″Kada kažu da je Katolička Crkva staromodna, to je zapravo kompliment. Jer samo nešto što je istinski vrijedno, može tako dugo živjeti.″ K tomu je potrebno reći da su Chestertona nazivali ″apostolom zdravoga razuma″ i ″princom paradoksa″; za paradoks je govorio da je posrijedi istina okrenuta naglavačke, kako bi tako bolje privukla pozornost.
Autor je više od stotinu knjiga, više od 200 pjesama, među kojima se posebno ističe ʺBalada o bijelom konjuʺ, pet drama, pet romana, 200 kratkih priča, uključujući vrlo popularnu zbirku pripovijedaka u kojoj je glavni lik svećenik-detektiv, otac Brown. Unatoč velikim literarnim postignućima, Chesterton se ponajprije smatrao novinarom. Oko 30 godina pisao je tjednu kolumnu za ʺIllustrated London Newsʺ te 13 godina tjednu kolumnu za ʺDaily Newsʺ. Napisao je više od 4.000 novinskih članaka i eseja. Također, uređivao je vlastite novine ʺG. K.ʹs Weeklyʺ.
Godine 1935. nominiran je za Nobelovu nagradu na području književnosti. Ali baš te godine nije dodijeljena nikomu. Premda razlozi nisu posve jasni ni danas, razložno je pomisliti kako Nobelova nagrada nije uručena zato da je ne bi dobio kršćanski pisac Chesterton.
Cijenili su ga i brojni pape: primjerice Benedikt XVI., još kao Joseph Ratzinger, na više je mjesta citirao Chestertonove misli. I papa je Franjo poštovatelj njegova uzornog života i bogatog djela: dok je bio nadbiskup Buenos Airesa, dao je Jorge Mario Bergoglio svoj blagoslov na molitvu za proglašenje Chestertona blaženim.
Gilbert Keith Chesterton umro je 14. lipnja 1936. u Beaconsfieldu u Buckinghamshireu. Prisjetimo se znamenitoga kršćanskoga pisca i mislioca u povodu 150. obljetnice njegova rođenja.
