Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
U povodu izbora za Europski parlament 2024. Komisija Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ u sjedištu HBK-a u Zagrebu 5. lipnja predstavila je Izjavu u kojoj katoličke vjernike i sve ljude dobre volje potiče da u što većem broju izađu na predstojeće izbore i na taj način, poštujući izbor svakoga glasača u skladu s njegovom osobnom savjesti, pridonesu izboru kandidata koji će na najbolji način zastupati, prije svega, kršćanska stajališta u Europskom parlamentu. „Kao kršćani pozvani smo promicati i braniti dostojanstvo svake ljudske osobe i temeljna prava čovjeka, kako unutar Europe tako i izvan njezinih granica, osobito u vremenu kada su pod utjecajem određenih ideologija dovedena u pitanje. Našim izborom predstavnika zasigurno možemo pridonijeti da Europska unija obnovi svoje kršćanske vrijednosti putem političkih tijela, pa tako i Europskim parlamentom“. „Pozvani smo glasovati za osobe i političke opcije koje jasno podržavaju europski projekt i koje će se nedvosmisleno zalagati za kršćanske vrijednosti u Europi, poput poštovanja i promicanja dostojanstva svake ljudske osobe, solidarnosti, jednakosti, obitelji i svetosti života, demokracije, slobode, supsidijarnosti te brige za naš zajednički dom“. „Ističući važnost ovih izbora za Europski parlament, imamo u vidu neizvjesna vremena s nizom kriza i teških pitanja s kojima se Europska unija treba suočiti u bliskoj budućnosti i koja zahtijevaju hitnost odgovora. Među ta pitanja ubrajamo ponajprije zabrinjavajuću demografsku situaciju u cijeloj Europskoj uniji, odnos politike spram migranata i stranih radnika, te zaustavljanje rata u Europi i susjedstvu. Nije manje važno ni pitanje klimatskih promjena, sve veća digitalizacija i uporaba umjetne inteligencije, kao i izazovi daljnjega proširenja Europske unije. Kao vjernike, zabrinjavaju nas nastojanja da se zaniječu kršćanski korijeni Europe, a osobito zauzimanje određenih skupina da se u nacionalne Ustave unese pravo na pobačaj i tako nerođenima uskrati temeljno pravo na život“, stoji uz ostalo u Izjavi Komisije koju su predstavili prof. dr. Vladimir Dugalić i prof. dr. Nenad Hlača.
Svetkovina sv. Kvirina, zaštitnika Sisačke biskupije i grada Siska, proslavljena je 4. lipnja u Sisku i njemu posvećenoj sisačkoj župi, izvijestili su iz Sisačke biskupije. Svečano misno slavlje predvodio je subotički biskup Ferenc Fazekas u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem i biskupima Zagrebačke metropolije, predvođenima nadbiskupom i metropolitom Draženom Kutlešom, rektorom sisačke bazilike Robertom Jakicom te šezdesetak svećenika. Slavlju su nazočili i gosti iz Mađarske i Slovačke.
U homiliji je biskup Fazekas podsjetio na život i mučeništvo sv. Kvirina te istaknuo kako su ga posebno dojmile riječi koje se pripisuju tom svecu: „Sad tek u pravom smislu izvršavam svoju svećeničku službu, kad ću samoga sebe prinijeti za žrtvu Bogu“. Rekao je i kako to posvjedočenje ne može ostati samo na razini divljenja, nego treba biti poticaj na nasljedovanje za svećenike, kao i za sve one koji se diče Kristovim imenom“. Biskup je ustvrdio kako je nesporno da je Hrvatska zemlja rodila ne samo bezbroj mučenika nego i plemenite žene i muškarce koji su cijeli život posvetili ublažavanju patnji bolesnika, unesrećenih, siromašnih i progonjenih.
Sveti Kvirin zaštitnik je i Krčke biskupije. U katedali je misno svečano slavlje u suslavlju domaćina biskupa Ivice Petanjka, metropolita Mate Uzinića, porečkog i pulskog biskupa Ivana Štironje i svećenika predvodio dubrovački biskup Roko Glasnović, izvijestila je Krčka biskupija. Mons. Glasnović u propovijedi je istaknuo kako današnji čovjek živi u vremenu velikih prirodnih nepogoda, ratova, nesloge i kako sve to utječe da se osjeća obeshrabrenim. Trudimo se svoj život osmisliti, ostvariti, ozdraviti dušu i spasiti život, primiti i darivati ljubav, potaknuo je. „Čovjek, koji želi sebe sama do dna shvatiti, mora se sa svojim nemirom i nesigurnošću, čak i sa svojom slabošću i grešnošću, sa svojim životom i smrću, približiti Kristu. Ući u Krista čitavim svojim bićem. Prihvatiti svu stvarnost utjelovljenja i otkupljenja kako bi iznova pronašao samoga sebe. Upravo je to učinio sv. Kvirin“, istaknuo je dubrovački biskup.
Uoči Jubilarne godine Riječke nadbiskupije 2025. riječki nadbiskup Mate Uzinić uputio je pismo za svetkovinu sv. Vida.
„Jubilarna godina“, piše nadbiskup, „ne smije nam postati tek sjećanje na povijest naših ljudskih djela nego i na obilnu milost Božju koja nam je iskazana. Naša biskupija nastala je za vrijeme talijanske uprave, a njezina povijest, osim Hrvata, uključuje Talijane i Slovence. Jubilej nam je prilika da se sa zahvalnošću prisjetimo svih koji su tijekom ovih sto godina izgrađivali našu mjesnu Crkvu i prenijeli nam život i vjeru u Isusa Krista, ali svojim kršćanskim djelovanjem dali i poseban doprinos društvenopolitičkoj zajednici na mnogim područjima. Posebice se ponosimo brojnim kulturnim i socijalnim projektima naše Crkve, ali s osobitim poštovanjem sjećamo se i onih među nama koji su živjeli i umrli na glasu svetosti, poput Majke Marije Krucifikse Kozulić, utemeljiteljice Družbe sestara Presvetog Srca Isusova i kapucina fra Ante Tomičića“. „Jubilej je ujedno i poziv na kajanje zbog grijeha koje smo kao pojedinci i Crkva počinili zbog nedosljednosti u našoj vjeri, netrpeljivosti prema drugima i drugačijima, nacionalizmima kojih je bilo sa svih strana, spolnim zlostavljanjima koja su u ovom najnovijem razdoblju obilježila i našu mjesnu Crkvu, ali i nedovoljne osjetljivosti u svakom trenutku na društvenu nepravdu te propuste u pružanju materijalne i duhovne pomoći braći i sestrama u nevolji itd“. „Godinu molitve, kao i naš biskupijski jubilej, a s njima sve naše pastoralne planove i želje, stavljam pod zagovor trsatske Majke Milosti i sv. Vida, našeg nebeskog zaštitnika, koji nas i u novom stoljeću žele nastaviti štititi svojim nebeskim zagovorom“, čitamo, uz ostalo, u pismu nadbiskupa Uzinića.
Danas je na zagrebačkom groblju Mirogoj pokopan član Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije i Samostana Kraljice sv. Krunice u Zagrebu fr. Mile Gugić koji je preminuo u 83. godini.
