Dan Državnosti i blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata
Marito Mihovil Letica
Prije tri dana, u četvrtak 30. svibnja, katolički vjernici proslavili su blagdan Tijelova. Ovaj se crkveni blagdan – koji je u Hrvatskoj i državni praznik, neradni dan – svetkuje u spomen Isusova ustanovljenja Euharistije na Veliki četvrtak. Riječ je o pomičnome blagdanu koji dolazi u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva, a to je deveti četvrtak poslije Uskrsa. Na svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove održavaju se svečane tijelovske procesije; vjernici nose Presveti oltarski sakrament u ophodnji po mjestu, kojom prigodom svećenici i vjernički puk zastaju na četiri stajališta (ʺsjeniceʺ) gdje se naviješta evanđelje na sve četiri strane svijeta te se snagom Presvetoga podjeljuje blagoslov.
Ove se godine poklopilo da su isti dan blagdan Tijelova i praznik Dan državnosti, koji se obilježava 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranoga višestranačkog Sabora, što se dogodilo 30. svibnja 1990., i k tome se obilježava u spomen na ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom burnih stoljeća naše povijesti.
Trg svetoga Marka u Zagrebu bijaše tijekom povijesti, a tako je i danas, sjedište političke vlasti pa sintagma ʺTrg svetoga Markaʺ može u prenesenome značenju, kao jedan oblik metonimije, označavati hrvatsku politiku. Uz crkvu svetoga Marka nalaze se sjedišta zakonodavne i izvršne vlasti, odnosno Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, a tu je i Ustavni sud kao svojevrsna ʺčetvrta vlastʺ (uz zakonodavnu, izvršnu i sudsku).
Nadomak Trga svetoga Marka i na njemu zdanjâ u kojima su sjedišta hrvatske državne vlasti nalazi se, na svega nekoliko minuta hoda, svetište Majke Božje od Kamenitih vrata. Ona je odlukom zagrebačkoga nadbiskupa, kardinala Franje Kuharića, 31. svibnja 1991. proglašena zaštitnicom grada Zagreba s dodijeljenim joj punim naslovom ʺZaštitnice, čuvarice i vratarice hrvatske metropoleʺ. Bijaše to u povodu 260. obljetnice štovanja Gospe zagrebačke. Taj se nadnevak slavi kao Dan grada Zagreba i Dan branitelja grada Zagreba. Posebno je simbolički snažno i pogodno što nadnevak 31. svibnja slijedi dan nakon Dana državnosti.
Treba podsjetiti da se Blažena Djevica Marija slavila u Zagrebu još u srednjem vijeku. Onodobni gradski predjeli Kaptol i Gradec imali su svaki svoju crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji: Kaptol crkvu Svete Marije na Dolcu, a Gradec crkvu Svete Marije na Gornjem gradu. Glavna godišnja svečanost bila je na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza. Kada je nakon golemoga požara, koji je izbio 31. svibnja 1731., slika Majke Božje nađena cijela i neoštećena usred vatre i pepela – pripisana joj je posebna i čudotvorna moć. O tome je događaju hrvatski povjesničar Adam Baltazar Krčelić napisao: ʺUsred vatre bî sačuvana slika Majke Božje, koja se danas zaslugom udovice Modlar časti u trijemu Gradskih vrata, nazvanih Kamenita vrata.ʺ
Ne bi smjelo ostati prešućeno da je 31. svibnja blagdan kojim Crkva slavi Marijin pohod rođakinji Elizabeti, koja je Mariju tada prepoznala kao Majku Božju. Marija je odgovorila izrekavši veličanstveni hvalospjev ʺVeličaʺ kojim Crkva svagdano na Večernjoj slavi Gospodina.
U posljednja dva dana svibnja obilježavamo dan države Hrvatske i grada Zagreba, utječući se blaženoj Djevici Mariji, koja je više od zaštitnice glavnoga grada Hrvatske jer ju slavimo kao ʺkraljicu Hrvatâʺ i čuvaricu naših dviju domovina: zemaljske i nebeske.
