Spomendan pape Leona I. Velikog
Marito Mihovil Letica
Iz njegovih se spisâ doznaje da je u djetinjstvu i mladosti dobio odličan odgoj i stekao veliku naobrazbu. Bio je vrstan poznavatelj rimske književnosti, govorništva, Svetoga pisma i teologije, k tomu i drugih znanosti. Papom je postao 440. godine naslijedivši Siksta III. Bilo je to u vrlo teškome trenutku crkvene povijesti. Događala se seoba naroda, kada se Crkva našla izloženom navalama barbara, dok su je iznutra razdirale brojne hereze.
U to se vrijeme uz ostalo pojavio vojskovođa koji je neprijateljima bio strah i trepet: Atila, nazvan “Bič Božji”, smatran najumješnijim i najopasnijim onodobnim osvajačem. Godine 451. Atila je porazio rimskoga vojskovođu Aetija i vizigotskoga kralja Teodorika. Razorio je mnoge gradove i nastavio napredovati prema Rimu. Papa Leon krenuo je s izaslanstvom iz Rima te je u pregovorima s Atilom uspio dogovoriti da Huni prekinu vojna osvajanja. “Legenda Aurea”, poznati srednjovjekovni hagiografski spis, tumači kako je Atila imao priviđenje da kraj Pape stoji strašan jahač s mačem u ruci, koji mu reče da će on i svi izginuti ako ne poslušaju Papu. Atila je, vrativši se s vojskom u svoju postojbinu, ubrzo umro.
Uz spašavanje Rima i Zapada od barbarskih osvajača, papa Leon Veliki pokazao se središnjom figurom u rješavanju kristoloških sukoba i hereza na Istoku. Naime, nekoliko godina nakon završetka koncila u Efezu, koji je održan 431., pojavilo se u Carigradu krivovjerje koje je otišlo u drugu krajnost tvrdeći da u osobi Isusa Krista postoji samo jedna narav – božanska. Leon Veliki iznio je 449. pravi nauk o jedinstvu dviju naravi – božanske i ljudske – u jednoj osobi Isusa Krista, što je u kristologiji i teologiji poznato pod pojmom “hipostatska unija”. To je Leon obrazložio u glasovitoj “Dogmatskoj poslanici Flavijanu”. Kada je tekst poslanice bio pročitan na Kalcedonskome saboru – koji je 451. sazvao car Marcijan, a bilo je nazočno oko 350 biskupa – saborski su oci oduševljeno izjavili da je na Leonova usta progovorio sam apostol Petar. Mnogi su smatrali da je taj dokument pisan pod nadnaravnim nadahnućem. Najvažnije učenje i zaključak Kalcedonskoga sabora sažima ova kristološka dogma: “Isus Krist, Božja Riječ koja je postala čovjekom, jedna je osoba u dvjema naravima, koje su nepomiješane, nepromijenjene, nerastavljene i neodvojive u jednoj osobi ili hipostazi.”
Leon I. ostavio je 96 govora i 173 pisma iz kojih prosijeva ne samo ozbiljno velikosvećeničko držanje nego i ljudska toplina i osjećajnost. Papa Leon I. Veliki, ili Leo Magnus, umro je nakon 21 godine pontifikata, 10. studenoga 461.
