Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Večeras se, ususret blagdanu sv. Nikole i Danu dubrovačkih branitelja, u crkvi Male braće u Dubrovniku održava oratorij „Istina o Gradu Slobode“. Djelo je na stihove Luke Paljetka i tekst mons. Želimira Puljića skladao Đelo Jusić, a praizvedeno je prije trideset godina. Sudjeluju Dubrovački simfonijski orkestar, Zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor i zbor Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Koncertom ravna maestro Ivo Lipanović, solistica je Dubravka Šeparović Mušović, a narator Maro Martinović.
O blagdanu sv. Nikole, kojeg Crkva slavi 6. prosinca, predsjednik Odbora HBK-a za pastoral pomoraca hvarski biskup Ranko Vidović uputio je poruku pomorcima i ribarima. „Ako je itko znak povezanosti, onda ste to upravo vi, pomorci i ribari, ljudi uzajamnosti, jedinstva i zavisnosti jednih od drugih. Plovite kao posada jednog istog broda, svaki usmjeren na drugoga, na njegov posao i stručnost. Uspjeh svakog pojedinog ovisi o uspjehu sviju zajedno. Razine zadataka i odgovornosti podijeljene su i različite za svakog pojedinog, ali nijedna zadaća koju obavljate nije bez odgovornosti i nipošto se ne smije umanjiti, zanemariti ili preskočiti“, piše biskup Vidović i dodaje: „Premda ste dio čvrsto povezane brodske posade, na beskrajnim morskim prostranstvima obilježava vas iskustvo samoće i odvojenosti od drugih. Samoća može biti ubitačna, ali ona istodobno ima i odgojnu moć. U njoj dozrijeva i pročišćuje se pogled na stvarnost, ona ja kadra preobraziti čovjeka, pretvoriti ga u sudionika svakodnevnih i plodonosnih duhovnih vježbi. U njoj i po njoj lakše urastamo u Božje naume sa stvarnošću. Sveti Nikola, duhovni voditelj i naš prijatelj, svaku našu plovidbu može pretvoriti u duhovnu vježbu, u iskustvo Božje skrbi i brige za nas osobno. Prihvatimo ga kao prijatelja i povjeravajmo mu se poput prijatelja“.
Župa sv. Franje Ksaverskog na zagrebačkom Ksaveru proslavila je 3. prosinca svetkovinu nebeskog zaštitnika. U misnom slavlju požeški biskup Ivo Martinović istaknuo je da je sv. Franjo Ksaverski bio misionar u Indiji, Japanu, da je ostavio sve ono za čime je današnji, a i ondašnji čovjek težio u svojem životu, od bogatstva do materijalnog ostvarenja i karijere. Govoreći o odnosu vjere i razuma biskup je rekao da su Crkvi hitno potrebne osobe čvrste i duboke vjere, ozbiljne kulture i nepatvorenog ljudskog i društvenog osjećaja, redovnici i svećenici koji će posvetiti svoj život upravo odlaskom na te granice te svjedočenju i pomaganju u shvaćanju da postoji baš naprotiv, duboka usklađenost između vjere i razuma, evanđeoskog duha, žeđ za pravdom i zauzetošću za mirom, prenijela je IKA.
Predsjednik Hrvatskog Caritasa, varaždinski biskup Bože Radoš uputio je poruku za Nedjelju Caritasa, 15. prosinca o temi „Učitelju, što nam je činiti“?
„Obratiti se, što je zov došašća, znači promijeniti smjer – od okrenutosti sebi do otvorenosti prema drugima. Od uzimanja prema davanju. To je put prema susretu s Bogom, koji nam se daruje. Božji dolazak među nas pokazuje nemoguće ali istinito: da smo Bogu važniji od Njega samoga. On ne dolazi da nas osudi, nego hita da nas spasi, da se u ljubavi za nas daruje“. „Vrijeme priprave za Božić, čežnje za Božjom toplinom i ljubavlju, usmjerava nas prema nutrini i prema potrebama drugih. U ovom milosnom vremenu pozvani smo očistiti svoje srce, otvoriti ga prema onima koji su u potrebi. Stoga, neka ova Nedjelja Caritasa – Ljubavi – bude poticaj za darivanje koje nas vodi prema pravom susretu s Bogom – izvorom prave radosti“, piše biskup Radoš.
Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za nauk vjere objavilo je dokument: "Odgovornost prema zajedničkom domu. Odnos kršćana prema svemu stvorenom".
"Ekološka kriza kojoj svjedočimo predstavlja veliku opasnost za život mnogih ljudi. Osim toga, ona ima posljedice na društveni, ekonomski i politički život svih ljudi, ali i budućih naraštaja. Također, ona je nezaobilazan problem pred kojim se Kristovi vjernici nalaze zajedno sa svim ljudima te pred njime ne mogu zatvoriti oči. Sve radosti i nade, ali u isto vrijeme žalosti i tjeskobe građana na našem planetu Zemlji, istodobno su i radosti i nade, žalosti i tjeskobe kršćana (usp. GS 1). Ekološka kriza odnosi se na narušene odnose među živim organizmima i na odnose između živih organizama i okoliša. Ona obuhvaća i krizu koja se odnosi na onečišćenje okoliša i ubrzanje klimatskih promjena nastalih zbog antropogenih utjecaja. S pravom se može postaviti pitanje: Kako se Kristov vjernik treba postaviti spram kompleksnih i različitih problema koji proizlaze iz ekološke krize? Ovim dokumentom želi se rasvijetliti uloga i odgovornost koju kršćani imaju u suočavanju s ekološkom krizom na temelju svojega kršćanskog poslanja na koje ih Bog poziva da ga ostvaruju, posebice u odnosu prema čovjeku i svemu stvorenomu“, stoji u uvodu dokumenta kojeg potpisuje predsjednik Vijeća HBK za nauk vjere, sisački biskup Vlado Košić.
U Dvorani sv. Franje na Svetom Duhu u Zagrebu 2. prosinca predstavljena je monografija „Baština samostana Svetog Duha franjevaca konventualaca”, autora dr. sc. Dragana Damjanovića. Govoreći o monografiji fra Tomislav Glavnik, ravnatelj Hrvatskog Caritasa i nekadašnji gvardijan, inicijator izrade monografije, istaknuo je da je „zajednica na Svetom Duhu zajednički gradila svoju povijest, vjerovala i našla se spletom okolnosti na Svetom Duhu, kako je Providnost htjela. Od tada do danas – 102 godine gradi se zajednica i dalje, uz puno nevolja i križeva, ali zanimljivo je da je uvijek nakon nekog križa i nevolje nastalo jako veliko dobro. To svjedoči da se fratri nisu predavali nego da su vjerovali, da su se ufali uvijek u dobar ishod.”
