Mauricijus. Papa Franjo na grobu blaženoga Jacques-Désiréa Lavala
Alessandro Di Bussolo; Ariana Anić - Vatikan
Slika pape Franje u molitvi na grobu blaženoga Jacques-Désiréa Lavala na Mauricijusu, upravo na dan kada se u Crkvi slavi spomen na toga „apostola crnaca“, ostat će jedan od simbola toga apostolskog putovanja u Afriku. Sveti je Otac, naime, otišao u privatni posjet svetištu posvećenom tom blaženiku tijekom svojega jednodnevnog pohoda Mauricijusu.
Tog se francuskog liječnika, koji je na Mauricijus stigao kao 38-godišnjak 1841. godine, nakon što je napustio svoje zanimanje kako bi postao misionar, vrlo štuje na tom otoku. Papa je u propovijedi na misi s mauricijskim vjernicima istaknuo da je ljubav prema Kristu i prema siromašnima obilježila njegov život toliko da ga je zaštitila od iluzije da obavlja udaljenu i neplodnu evangelizaciju. Znao je da evangelizirati znači biti svima sve. Naučio je jezik tek oslobođenih robova te im na jednostavan način naviještao Radosnu vijest spasenja – rekao je Papa.
U grobu, prekrivenom staklom, čuva se voštano tijelo blaženika, a iznad njega veliki križ, reprodukcija križa pokraj kojega je taj misionar Kongregacije Duha Svetoga dopustio da ga prvi i posljednji put fotografiraju. Sveti je Otac, moleći u tišini, vjerojatno ponovio u mislima riječi koje je upotrijebio u propovijedi na misi, kako bi podsjetio da je taj francuski misionar znao okupiti vjernike i naučiti ih krenuti u misije i tražiti male kršćanske zajednice u gradskim četvrtima, i obližnjim gradovima i selima; male zajednice od kojih su mnoge temelji sadašnjih župā. Brižno se zauzimao da bi dao pouzdanja najsiromašnijima i odbačenima kako bi se sami organizirali i pronašli odgovore na svoje trpljenje – istaknuo je papa Franjo.
Na izlasku iz svetišta Papa je pozdravio 12 bolesnika i 20 članova obitelji ovisnika o drogi, štićenika 'Kuće A', odnosno centra za prihvat koji vode jedan trajni đakon i njegova supruga. Svetištu je papa Franjo darovao ikonu „Gospe od nježnosti“, nadahnutu glasovitom ikonom kršćanske bizantske kulture, poznatom kao „Vladimirska Gospa“, koja ističe posebnu i jednako tako naravnu nježnost Majke i Djeteta u zagrljaju, kojemu je vrhunac nježni dodir njihovih obraza.
Blaženi Jacques-Désiré Laval rođen je u Francuskoj 1803. godine u građanskoj obitelji na čiji je poticaj diplomirao medicinu. Sretno preživjevši jednu nesreću, odlučio je napustiti svoje zanimanje i postati misionar. Godine 1841. bio je poslan na Mauricijus, te se zanosno posvetio evangelizaciji crnaca koji su zakonom bili oslobođeni ropstva, ali i prepušteni sami sebi. U vrijeme epidemija kolere koje su tu zemlju pogodile tri puta u razdoblju od osam godina, ustanovio je brojne bolnice. Otvorio je osnovne škole, izgradio kapele za duhovnu formaciju te promicao društvenu integraciju tamošnjega stanovništva.
Oslabljenoga tijela zbog života punoga lišavanja i posta koji si je sam odredio, 1864. godine je, u 60. godini života, preminuo od moždane kapi. Na pogrebnim je obredima sudjelovalo 40.000 ljudi. Blaženim ga je proglasio sveti Ivan Pavao II. 1979. godine.
