Susret papa Franje i Hieronymusa II. - Neka nas Duh milosrđa učini graditeljima zajedništva
Papa je svoj govor započeo riječima svetoga Pavla: „milost vam i mir od Boga“, koje je apostol narodā izgovorio dok je bio u Grčkoj. Naš današnji susret obnavlja tu milost i taj mir – kazao je Sveti Otac. Potom se spomenuo njihova susreta prije pet godina, na Lezbosu, u trenutku migrantske krize, jedne od najvećih drama našega doba. Danas želimo podijeliti radost bratstva i gledati Mediteran, ne samo kao mjesto koje zabrinjava i razdvaja, nego također kao more koje povezuje – napomenuo je te istaknuo zajedničke korijene, koji su ispod zemlje, skriveni, često zanemareni, ali sve podupiru.
Naši su korijeni oni apostolski, izrasli iz sjemena evanđelja i koji su počeli donositi velike plodove upravo u grčkoj kulturi – rekao je Papa te dodao – Poslije su nas, nažalost, svjetovni otrovi pokvarili, korov sumnje povećao je udaljenost te smo prestali njegovati zajedništvo. Sramotno, – priznajem to za Katoličku Crkvu – postupci i odluke koji imaju malo ili nikakve veze s Isusom i evanđeljem, prožeti više žeđu za zaradom i moći, učinili su da zajedništvo usahne. Tako smo dopustili da podjele ugroze plodnost. Povijest ima svoju težinu te ovdje danas osjećam potrebu ponovno moliti oprost od Boga i od braće za pogreške koje su počinili toliki katolici. Međutim, velika je utjeha sigurnost da su naši korijeni apostolski i da, unatoč izobličenjima vremena, Božja biljka raste i donosi plod u istom Duhu – napomenuo je papa Franjo te dodao – Milost je također međusobno prepoznati plodove i na tomu zajedno zahvaliti Gospodinu.
Papa je potom istaknuo tri smjernice, koje se isprepliću s konačnim plodom drveta masline: ulje zajedništva, ulje mudrosti, ulje utjehe. Duh Sveti je ponajviše ulje zajedništva – rekao je – Koliko nam je danas potrebno prepoznati jedinstvenu vrijednost koja blista u svakom čovjeku, u svakom bratu! Prepoznavanje tog zajedničkog obilježja polazište je za izgradnju zajedništva.
Duh koji se izlijeva u umove potiče nas na snažnije bratstvo, da se oblikujemo u zajedništvu. Nemojmo se stoga bojati jedini drugih, nego pomozimo si klanjati se Bogu i služiti bližnjemu, bez prozelitizma i potpuno poštujući slobodu drugoga, jer –kako je napisao sveti Pavao – 'gdje je Duh Gospodnji, tamo je sloboda'. Molim se da Duh milosrđa nadvlada naš otpor i učini nas graditeljima zajedništva – rekao je Papa te upitao – S druge strane, kako možemo svijetu svjedočiti slogu evanđelja ako smo mi kršćani još uvijek razdvojeni? Kako možemo naviještati Kristovu ljubav koja okuplja narode ako nismo među sobom sjedinjeni?
Poduzeti su brojni koraci kako bismo si išli u susret. Zazovimo Duha zajedništva da nas potakne na svoje putove i pomogne nam uspostaviti zajedništvo, ne na računicama, strategijama i pogodnostima, nego na jedinom uzoru koji valja gledati: Presvetom Trojstvu – potaknuo je Papa.
Duh Sveti je i ulje mudrosti: „On je pomazao Krista i želi nadahnjivati kršćane“. Želio bih u tom smislu izraziti zahvalnost za važnost koju ova Pravoslavna Crkva, nasljednica prve velike inkulturacije vjere, one s grčkom kulturom, posvećuje formaciji i teološkoj pripravi – napomenuo je Papa te se spomenuo plodne suradnje na kulturnom području, važnih međukršćanskih simpozija i drugih inicijativa. To su prigode koje su omogućile uspostavljanje srdačnih odnosa i poticanje korisnih razmjena među akademicima naših vjeroispovijesti. Zahvaljujem također za aktivno sudjelovanje Grčke pravoslavne Crkve u Međunarodnom mješovitom povjerenstvu za teološki dijalog. Neka nam Duh pomogne mudro nastaviti ići tim putovima!
Duh je također ulje utjehe: 'Paraklit koji nam je blizak, melem duše, iscjeljivanje rana' – rekao je papa Franjo. On je posvetio Krista pomazanjem kako bi navijestio radosnu vijest siromašnima, sužnjima oslobođenje, slobodu potlačenima (usp. Lk 4,18). I On nas još potiče da se brinemo o najslabijima i najsiromašnijima, te da na njih, koji su važni u Božjim očima, privučemo pozornost svijeta.
Ovdje je, kao i drugdje, bila prijeko potrebna potpora pružena najpotrebitijima u najtežim razdobljima gospodarske krize. Razvijajmo zajedno oblike suradnje u ljubavi, otvorimo se i surađujmo na etičkim i društvenim pitanjima kako bismo služili ljudima našega doba i donosili im utjehu evanđelja. Duh nas, naime, zove danas više nego u prošlosti, da uljem milosrđa iscijelimo rane čovječanstva.
Na kraju je Papa zazvao Duha uskrsloga raspetog Krista. Neka nam pomogne da nas negativnost i predrasude iz prošlosti ne paraliziraju, nego da na stvarnost gledamo novim očima. Tako će nevolje iz prošlosti ostaviti prostor za utjehe sadašnjosti i bit ćemo utješeni bogatstvom milosti koju ćemo otkriti u našoj braći i sestrama. Papa Franjo je također podsjetio da je u Katoličkoj Crkvi upravo započeo put produbljivanja sinodalnosti. Osjećamo da možemo mnogo naučiti od vas. To iskreno želimo, sigurni da, kada se braća u vjeri približe, u srca silazi utjeha Duha. Neka nas na tom putu prate brojni slavni sveci ovoga prostora, kao i mučenici, koji su u svijetu danas brojniji nego u prošlosti – rekao je Papa.
(Vatican news - aa)
