Papa: Dijalog je alternativa fragmentaciji i konfliktu
Ponovivši svoj apel na dijalog, Sveti Otac je kazao kako se ono temelji na prihvaćanju različitosti i poštovanju drugoga te da može predstavljati alternativu fragmentaciji i sukobu koje doživljavamo u današnjem svijetu. Riječi upućuje uslijed njegove jučerašnje molbe na nedjelju Duhova vladinim čelnicima da ne vode čovječanstvo u propast.
Vidljiv i institucionalni znak
Podsjetio je kako je instituciju osnovao, upravo na Pedesetnicu, papa Pavao VI. u homiliji 1964., i to kao „Tajništvo za nekršćane“ za vrijeme Drugog vatikanskog koncila. Intuicija njegova prethodnika, nastavio je Papa, temeljila se na svijesti o eksponencijalnom razvoju odnosa između ljudi i zajednica različitih kultura, jezika i religija - aspekt onoga što danas nazivamo globalizacijom. Sveti Pavao VI., koji je gledao u budućnost, postavio je Tajništvo u Crkvi kao vidljiv i institucionalni znak dijaloga s ljudima drugih religija, dodao je.
Sveti se Otac dotaknuo i stupanja na snagu apostolske konstitucije Praedicate Evangelium o Rimskoj kuriji te kazao kako ovo područje služenja Crkvi i svijetu nije izgubilo nikakvu relevantnost.
Istinsko traženje Boga
Tema plenarnoga zasjedanja – „Međureligijski dijalog i druželjubivost“ – prikladna je u vremenu kada čitava Crkva želi rasti u sinodalnosti, rasti kao Crkva međusobnoga slušanja u kojoj svatko ima nešto za naučiti, primijetio je.
Kako je rekao Sveti Otac, „naš sve više međusobno povezan svijet nije tako bratski i druželjubiv. Daleko od toga!“ U tom je kontekstu podsjetio članove Dikasterija da se međureligijski dijalog mora ostvariti kroz djelovanje, teološku razmjenu i duhovno iskustvo kako bi se među svim ljudima promicalo „istinsko traženje Boga“.
„Ovo je vaše poslanje – naglasio je - promicati s drugim vjernicima, na bratski i druželjubiv način, put traženja Boga; uzimajući u obzir ljude drugih vjera, ne apstraktno, već konkretno, s poviješću, željama, ranama, snovima“. Samo na taj način, dodao je, moguće je zajedno izgraditi svijet pogodan svima, u miru.
Osvrnuo se i na niz kriza kojima svjedočimo, primijetivši da „neki pokušavaju pobjeći od stvarnosti skrivajući se u privatnim svjetovima, drugi se pokušavaju suočiti s time destruktivnim nasiljem, ali između sebične ravnodušnosti i nasilnog protesta postoji jedna opcija koja je uvijek moguća: dijalog“.
Alternativa fragmentaciji i sukobu
Čovječanstvo je golemi mozaik, opisao je Papa, koji je već sam po sebi lijep, ali samo zajedno s ostalim pločicama čini sliku, u druželjubivosti razlika. To, kako je rekao, znači biti u stanju zamisliti i graditi sretnu budućnost s drugim.
Druželjubivost, dodao je, odražava želju za zajedništvom koje živi u srcu svakog čovjeka, zahvaljujući kojem svi mogu razgovarati jedni s drugima, razmjenjivati projekte i zacrtati zajedničku budućnost. Objasnio je kako druželjubivost društveno ujedinjuje, ali je upozorio na kolonizaciju drugoga te očuvanje svakog, raznolikog identiteta.
Druženje sa svima
Papa Franjo je zaključio je obraćanje ohrabrujući nazočne neka njeguju duh i stil druželjubivosti u njihovim odnosima s ljudima drugih vjerskih tradicija. „Toliko nam je potrebno danas u Crkvi i u svijetu!”
Podsjetio je kako se Isus sa svima družio, s onim ljudima koji su se smatrali grešnicima i nečistima, da je bez predrasuda dijelio stol s carinicima. Pokazao se kao vjerni sluga i prijatelj do kraja, a zatim kao Uskrsli, Živi koji nam daje milost sveopćeg druženja, kazao je.
(Vatican news - ps)
