Kardinal Parolin: Papa odlazi u Kanadu kako bi zagrlio autohtone narode
Papa Franjo priprema se za šest intenzivnih dana u Kanadi. Čeka ga tamo jedna država, djelomice ranjena užasima prošlosti u kojoj su domorodački narodi trpjeli nasilje i neimaštinu zbog kolonijalnog mentaliteta koji je izražavao politike i prakse kulturne asimilacije s ciljem uništenja identiteta autohtonih naroda. Sam je Papa ponovio kako će apostolsko putovanje u tu zemlju biti „pokorničko hodočašće“ kako bi se doprinijelo putu pomirenja i ozdravljenja kojim se već krenulo. Sveti će se Otac, nakon susreta koje je imao u Vatikanu u prijašnjim mjesecima, dotaknuti još jednom boli i patnje autohtonih naroda. Tražit će oproštenje, moliti i donositi svjetlo nade i pomirenja, koje se ne odvaja od traženja istine, od čišćenja sjećanja, od blizine žrtvama zlostavljanja. U središtu 37. apostolskog putovanja pape Franje također je susret s Crkvom u Kanadi koja se, kao i u mnogim zemljama, suočava s izazovom izraženog sekulariziranog konteksta. Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin ističe kako Papa želi na konkretan način pokazati svoju blizinu onima koji pate, moliti s njima i postati među njima hodočasnik.
Ključna riječ: „blizina“
Kako je rekao u razgovoru s glavnim urednikom Vatikanskog radija/Vatican News Massimilanom Menichettijem, kardinal je podsjetio kako je to jedno željeno putovanje, dodajući kako je Papa u nekoliko navrata iskazao veliku pozornost autohtonim narodima. Objasnio je kako, kada je riječ o kanadskim domorodačkim narodima, to jedno „pokorničko hodočašće“ uslijed Papina susreta s njihovim predstavnicima u Vatikanu u ožujku i travnju. Nakon slušanja i prvog susreta sada postoji prilika za šire dijeljenje, kazao je kardinal Parolin. Papu pokreće želja da pokaže konkretnu blizinu, rekao je kardinal, ističući upravo „blizinu“ kao ključnu riječ. Papa ne namjerava samo izgovarati riječi, nego prije svega biti blizu, očitovati svoju blizinu na konkretan način, objasnio je državni tajnik.
Uloga autohtonih naroda danas
Isto se tako prisjetio kako je Sveti Otac 1. travnja izrazio sram i ogorčenje zbog postupaka mnogih kršćana koji su se, umjesto svjedočenja Evanđelja, prilagodili kolonijalnom mentalitetu i prošlim vladinim politikama kulturne asimilacije, što je ozbiljno naštetilo autohtone zajednice. Bit će istaknute teme zacjeljivanja rana i pomirenja, ali će susreti isto tako biti – na tragu onih u Vatikanu – u znaku bratstva i nade. Bit će i u znaku promišljanja o ulozi koju autohtoni narodi imaju danas, dodao je kardinal. Kako je rekao državni tajnik, svima može biti korisno ponovno otkrivanje mnogo njihovih vrijednosti i učenja, poput brige za obitelj i zajednicu, za stvoreno, važnost koja se pripisuje duhovnosti, snažne veze među generacijama, poštivanje starijih… U tom je kontekstu posebno i što će Papa slaviti u Kanadi blagdan svetih Joakima i Ane, djeda i bake Isusa Krista, napomenuo je kardinal Parolin.
Biti hodočasnik
Sveti Otac na svakom svom apostolskom putovanju, i općenito u svojoj službi ne samo da potvrđuje kršćansku zajednicu, nego također želi biti brat u vjeri zajedno s Božjim narodom, čineći sebe hodočasnikom mjestima koja posjećuje i religioznim tradicijama koje susreće. Stoga je, kako je objasnio kardinal, silno želio doživjeti liturgijski trenutak kod Lac Ste Anne (Jezero svete Ane), koje domoroci nazivaju „Božjim jezerom“. Tamo se već više od stotinu godina hodočasti u čast svete Ane, Isusove bake, a u tim se vodama kupaju mnogi bolesnici i ranjenici duha i tijela. Bit će to slikovit povratak izvorima vjere, misleći na Isusa koji utažava žeđ i liječi ulijevajući vodu Duha u srca. Istodobno, kao i u drugim fazama drugih putovanja, Papa neće propustiti podsjetiti na hitnost evangelizacije u visoko sekulariziranom kontekstu, dodao je državni tajnik.
Hoditi zajedno
Osvrnuvši se na kraju na geslo putovanja – „Hoditi zajedno“ – kardinal Parolin je kazao kako, osim što upućuje na put kojim se krenulo s kanadaskim autohtonim narodima, geslo podsjeća i na riječ „sinoda“. Kako je Papa često ponavljao, sinoda nije povremeni događaj, nego crkveni stil koji smo svi pozvani preuzeti u duhu Evanđelja i prvih kršćanskih zajednica, stil koji se konkretizira u međusobnom slušanju, u dijalogu, u pastoralnom razlučivanju zajednice i u bratstvu. Pretpostavljam da upravo u tom duhu Sveti Otac neće propustiti još jednom navijestiti proročansku riječ Evanđelja koja nas poziva na izgradnju bratstva, na izgradnju mira, na prevladavanje podjela, koje često nisu rezultat samo osobne sebičnosti, već i mentaliteta i iskrivljenih pogleda, kazao je državni tajnik. U tom smislu, podsjećajući na važnost uzajamnog milosrđa, Sveti se Otac nedvojbeno nada da će moći značajno potaknuti put koji su već započeli Crkva i kanadsko društvo na putu pomirenja i ozdravljenja. Zajednički hod danas je bitan, više nego ikad: jedino je tako, zapravo, moguće graditi i otvoriti se budućnosti nade, zaključio je kardinal Pietro Parolin.
(Vatican news – mm – ps)
