Christus Vivit. Što Božja riječ govori o mladima danas?

Ilija Jurić

Uvod i prvo poglavlje: Što Božja riječ govori o mladima danas?

Još 2016. godine papa Franjo objavio je da će se održati XV. redovita opća Sinoda biskupa na kojoj će se raspravljati o temi „Mladi, vjera i razlučivanje zvanja“. Sinoda je crkveno savjetodavno vijeće, riječ ima grčko podrijetlo i znači hoditi zajedno. Opća Sinoda biskupa održana je u listopadu 2018. godine, a već u proljeće 2019. Papa je objavio posinodsku apostolsku pobudnicu 'Christus Vivit' upućenu mladima i cijelome Božjem narodu.

„On živi i želi da budeš živ!“ To su prve riječi koje papa Franjo želi uputiti svakomu mladom kršćaninu. Krist je u tebi, s tobom i nikada te ne napušta. Tu je i daje ti novu snagu i nadu, riječi su rimskog biskupa koji se obraća cijelomu Božjem narodu, pastirima i svim drugim vjernicima, jer su svi potaknuti razmišljati o mladima i za mlade (CV, 1-3).

Papa u pobudnici ne donosi sve prijedloge Sinode, već čitatelje poziva da pročitaju Završni dokument Sinode (CV, 4), dok je on obuhvatio one koje drži najvažnijima. Na taj su način njegova razmišljanja obogaćena mnoštvom glasova vjernika diljem svijeta, kao i mladih koji nisu vjernici, ali su svoja mišljenja poslali Sinodi.

Mladi u Starom zavjetu

U Svetom pismu nalaze se razni govori o mladima i o tome kako im Gospodin ide ususret. Tako u Starome zavjetu Bog gleda drugačije od običaja tog vremena u kojem se do mladih nije mnogo držalo (CV, 6). Za primjer Papa navodi Jakovljevog sina Josipa kojemu je Bog objavio velike stvari u snu i koji je nadvisio svu svoju stariju braću u važnim poslovima kad je imao svega dvadesetak godina (usp. Post 37-47).

U Gideonu vidimo iskrenost mladih koji nisu skloni uljepšavati stvarnost te postavljaju pitanje: „ako je Jahve s nama, zašto nas sve ovo snađe?“ (Suci 6,13), a Bogu nije zasmetao taj prigovor te im udvostruči dobitak: „Idi s tom snagom u sebi i izbavit ćeš Izraela“ (Suci 6,14; CV, 7).

Zahvaljujući savjetu odrasle osobe, Samuel, koji je bio nesiguran mladić, otvara svoje srce i odgovara na Božji poziv: „Govori, sluga tvoj sluša“ (1 Sam 3,9.10) te postade veliki prorok. I kralj Šaul i kralj David izabrani su i pozvani dok su bili mladi (CV, 8). Mladi David bio je predodabran za kralja unatoč starijim i iskusnijim kandidatima, jer „čovjek gleda na oči, a Jahve gleda što je u srcu“ (1 Sam 16,7). Slava mladosti više je u srcu no u fizičkoj snazi ili dojmu koji se ostavlja na druge, piše Papa (CV, 9).

Kralj Salomon i prorok Jeremija imali su sličan poziv, mladi Salomon je molio Boga za mudrost te se posvetio svojemu poslanju (usp. 1 Kr 3), dok je Jeremija, unatoč svojoj mladosti, pozvan trgnuti svoj narod iz usnulosti (CV, 10). Posvećenost proroka Jeremije svomu poslanju pokazuje što se može dogoditi kada se združe poletnost mladenaštva i Božja snaga.

Franjo, nadalje, u primjerima Staroga zavjeta navodi dvije djevojke (CV, 11), mladu Hebrejku koja je svojom vjerom pomogla da ozdravi strani vojni zapovjednik Naaman (usp. 2 Kr 5,2-6) i mladu Rutu koja je pokazala hrabrost ići životnim putem ostajući uz svoju svekrvu koju su snašla teška vremena (usp. Rut 1,1-18; 4,1-17).

U Novome zavjetu

Za prvi primjer u Novome zavjetu Papa daje prispodobu o Milosrdnom ocu (usp. Lk 15,11-32). Mlađi je sin onaj koji je odlučio napustiti očev dom i poći u daleku zemlju gdje je iskusio gorčinu samoće i siromaštva, pa je na koncu smogao snage vratiti se ocu i krenuti iznova. Karakteristično je za srce mladoga čovjeka da je spremno za promjenu, da je spremno ponovno ustati i učiti iz života. No njegov stariji brat ne živi duh ljubavi i milosrđa. Imao je staro srce i dopustio je da ga obuzmu pohlepa, sebičnost i zavist (CV, 12). Tako rimski biskup navodi da Božja riječ od nas traži da očistimo stari kvasac i da budemo novo tijesto (usp. 1 Kor 5,7).

Pavao u Poslanici Kološanima kaže: „A povrh svega – ljubav! To je sveza savršenstva“ (Kol 3,14). Zato se – dodaje Papa – prava mladost sastoji u tome da imamo srce sposobno ljubiti, dok, naprotiv, sve što nas razdvaja od drugih čini dušu starom. Za Isusa životna dob nije nosila privilegije i nije mu se sviđalo da stariji vrše tiraniju nad mlađima. Naprotiv, tražio je da „najveći među vama neka bude kao najmlađi“ (Lk 22,26). Mladoga se čovjeka ne smije obeshrabriti, jer je njegova značajka sanjati velike stvari, tražiti široke obzore, odvažiti se na nešto veće, imati želju da osvoji cijeli svijet, znati prihvatiti zahtjevne izazove i htjeti dati najbolje od sebe kako bi se izgrađivalo nešto bolje. Zato rimski biskup neprestano potiče mlade ljude da ne dopuste da im se otme nada (CV, 13-15).

Međutim, Papa upozorava da se u Svetom pismu mladima preporučuje poštivanje starijih (CV, 16). Oni imaju bogato iskustvo, iskusili su uspjehe i neuspjehe, radosti i patnje u životu. Nije dobro podleći kultu mladosti ili određenome mladenačkom stavu prijezira prema drugima zbog njihovih godina ili zato što su živjeli u nekim drugim vremenima. Mudra mlada osoba otvara se budućnosti, ali je uvijek sposobna prepoznati vrijednost iskustva drugih, zaključuje Franjo.

U Markovu evanđelju mladić, dok sluša Isusa kako govori o zapovijedima, kaže: „Učitelju, sve sam to čuvao od svoje mladosti“ (10,20). Na Isusov odgovor da proda i poda siromasima sve svoje bogatstvo smrknu se i ode žalostan jer je imao velik posjed (usp. Mk 10,21-22). Taj bogataš, kaže Papa, koji je u mladosti bio vjeran Bogu, dopustio je godinama da mu otmu snove i više je volio ostati privržen svome bogatstvu (CV, 17).

No u Matejevu evanđelju nalazimo mladića (usp. Mt 19,20.22) koji pristupa Isusu i pita ga može li učiniti više. To je onaj otvoreni duh karakterističan za mlade, koji traži nove obzore i velike izazove. Zapravo, njegov duh nije bio tako mlad, jer je već bio navezan na bogatstvo i udobnost. Odrekao se svoje mladosti (CV, 18).

Na siromašnu budućnost mladih može utjecati rastresenost, uspavanost, nesposobnost njegovati duboke odnose i ući dublje u srž života (CV, 19). Za primjer takvog života papa Franjo spominje Evanđelje i skupinu mudrih djevojaka koje su bile spremne i budne, dok su druge bile rastresene i uspavane (usp. Mt 25,1-13).

Na kraju prvog poglavlja apostolske pobudnice 'Christus Vivit', Papa ohrabruje sve nas koji smo možda izgubili svoju unutarnju poletnost, snove, zanos, nadu i velikodušnost, pišući nam da Isus dolazi pred nas i poziva: „Mladiću, kažem ti, ustani!“ (Lk 7,14; CV, 20).