Papin apel: Razoružanje prijeko potrebno; svijet bez nuklearnoga oružja moguć je i potreban Papin apel: Razoružanje prijeko potrebno; svijet bez nuklearnoga oružja moguć je i potreban  (©Scanrail - stock.adobe.com)

Papa: 60 godina nakon enciklike "Pacem in Terris" posjedovanje nuklearnoga oružja je nemoralno

Svijet bez nuklearnoga oružja moguć je i potreban, ponovno je to istaknuo papa Franjo u poruci kardinalu Peteru Turksonu, kancelaru Papinske akademije društvenih znanosti, i sudionicima međunarodne konferencije kojom je obilježena 60. obljetnica enciklike Pacem in Terris svetoga Ivana XXIII., održane 19. i 20. rujna u Vatikanu pod naslovom „Rat i druge prepreke za mir“

Trebamo održavati živim viđenje da je svijet bez nuklearnoga oružja moguć i potreban, a uvjeren sam da je uporaba nuklearne energije u ratne svrhe nemoralna, kao što je nemoralno posjedovanje nuklearnoga oružja – ponovno je istaknuo papa Franjo svoje uvjerenje koje je očitovao u siječnju 2022., prije početka rata u Ukrajini, u tradicionalnom govoru na početku godine upravljenom Diplomatskom zboru ovjerovljenom pri Svetoj Stolici, kao i 24. studenoga 2019. godine u Memorijalnom parku mira u Hirošimi.

Papa Franjo potiče da se poslušaju proročke riječi pape Ivana XXIII. sadržane u enciklici Pacem in Terris, u kojoj je istaknuo kako je, u svjetlu zastrašujuće razorne snage suvremenoga oružja još očitije da odnose među državama, kao i među pojedincima, ne treba regulirati oružanom snagom, nego prema načelima istine, pravednosti te snažne i iskrene suradnje.

Danas kao i prije 60 godina u kubanskoj raketnoj krizi

U poruci upućenoj kardinalu Peteru Turskonu, kancelaru Papinske akademije društvenih znanosti, i sudionicima dvodnevne međunarodne konferencije o temi „Rat i druge prepreke za mir“ održane povodom obilježavanja 60. obljetnice enciklike Pacem in Terris, koja završava danas, 20. rujna, papa Franjo je istaknuo kako sadašnji trenutak na uznemirujući način podsjeća na razdoblje koje je neposredno prethodilo enciklici Pacem in Terris i kubanskoj raketnoj krizi koja je u listopadu 1962. godine dovela svijet na rub opsežnoga nuklearnog uništenja.

Nažalost, posljednjih godina – primijetio je u poruci upravljenoj znanstvenicima koje su okupili Papinska akademija i Institut za istraživanje mira iz Osla – nuklearno je oružje poraslo u broju i snazi, a povećale su se i druge ratne tehnologije, te je u opasnosti čak i konsenzus o zabrani kemijskoga i biološkoga oružja. Zbog toga je – istaknuo je Papa – rad Ujedinjenih naroda i sličnih organizacija u senzibiliziranju javnoga mnijenja i promicanju odgovarajućih regulatornih mjera i dalje bitan.

Konvencionalno oružje rabiti samo za obranu, a ne protiv civila

Osim toga zabrinutost za moralne posljedice nuklearnoga rata ne smije staviti u drugi plan sve hitnije etičke probleme koje potiče uporaba takozvanoga konvencionalnoga oružja u suvremenom ratovanju, koje bi trebalo rabiti samo u obrambene svrhe, a ne usmjeravati na civilne ciljeve – upozorio je Papa. Na kraju je primijetio kako je vrlo uputno da konferencija svoja razmišljanja posveti onim dijelovima enciklike Pacem in Terris u kojima se raspravlja o razoružanju i putovima za trajni mir, te izrazio nadu da će zaključci tog skupa, osim analize aktualnih vojnih i tehnoloških prijetnji miru, uključiti etičko razmišljanje o ozbiljnim rizicima povezanima s kontinuiranim posjedovanjem nuklearnoga oružja, o hitnoj potrebi obnovljenoga napretka u razoružanju te o razvoju inicijativa u svrhu izgradnje mira.

(Vatican News - adb; aa)

20 rujna 2023, 15:46