Papa: Prava je ljubav slobodna; ne uvjetuju je novac, moć ni slava

Isus je svakoga volio slobodno jer nije tražio konsenzus; jesmo li i mi jednako tako slobodni? Papa Franjo je predložio to pitanje u svom razmišljanju u podnevnom nagovoru prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja 9. lipnja, pred oko 15.000 vjernika okupljenih na Trgu svetoga Petra: nemojmo dopustiti da nas „zarobe“ mitovi poput novca i uspjeha, nego nasljedujmo Isusa koji se „uvijek stavljao na stranu najmanjih, učeći svoje učenike da čine isto". Donosimo u cijelosti prijevod Papina nagovora

PAPA FRANJO
ANGELUS
Trg Svetog Petra
Nedjelja, 9. lipnja 2024.

Draga braćo i sestre, ugodnu vam nedjelju želim!

Evanđelje današnje liturgije (usp. Mk 3, 20-35) govori nam da se Isus, nakon što je započeo svoje javno djelovanje, našao suočen s dvostrukom reakcijom: svoje rodbine, koja je bila zabrinuta i bojala se da je poludio, i onom vjerskih vlasti, koje su ga optuživale da djeluje potaknut zlim duhom. Isus je, u stvari, propovijedao i liječio bolesne snagom Duha Svetoga. A upravo ga je Duh učinio božanski slobodnim, tj. sposobnim ljubiti i služiti bez mjere i bez uvjetovanosti. Slobodni Isus. Zadržimo se nakratko u razmišljanju o toj Isusovoj slobodi.

Isus je bio slobodan od bogatstva: stoga je napustio sigurnost svog sela, Nazareta, da bi prigrlio siromašan život pun neizvjesnosti (usp. Mt 6, 25-34), besplatno ozdravljajući bolesne i svakog onoga tko ga je došao moliti za pomoći, ne tražeći nikada ništa zauzvrat (usp. Mt 10, 8). To je besplatnost Isusove službe. To je ujedno besplatnost svake službe.

Bio je slobodan od moći: iako je mnoge pozivao da ga slijede, nikada nikoga nije prisiljavao na to, niti je ikada tražio podršku moćnikâ, nego bi uvijek stao na stranu najmanjih, učeći svoje učenike da čine isto, kao što je On učinio (usp. Lk 22, 25-27).

Napokon, Isus je bio slobodan od traženja slave i odobravanja i zato se nikada nije odricao toga da govori istinu, pa i pod cijenu da ostane neshvaćen (usp. Mk 3, 21), da postane nepopularan, toliko da završi smrću na križu, ne dopuštajući da ga bilo što ili bilo tko zastraši, kupi ili iskvari (usp. Mt 10, 28).

Isus je bio slobodan čovjek. Slobodan pred bogatstvom, slobodan pred moći, slobodan pred potragom za slavom. I to je važno i za nas. Naime, ako dopustimo da na nas uvjetuje traženje užitka, moći, novca ili odobravanja, postajemo robovi toga. Ako pak dopustimo da nas Božja besplatna ljubav ispuni i proširi nam srce i ako joj dopustimo da se spontano izlijeva darujući je drugima, čitavim svojim bićem, bez strahova, računica i uvjetovanja, tada rastemo u slobodi, i širimo njezin dobar miris također oko nas.

Možemo se, dakle, zapitati: jesam li slobodna osoba? Ili dopuštam da me zarobe mitovi o novcu, moći i uspjehu, žrtvujući istima svoj vlastiti i spokoj i mir drugih? Širim li u sredinama u kojima živim i radim svježi dah slobode, iskrenosti, spontanosti?

Neka nam Djevica Marija pomogne živjeti i ljubiti kako nas je Isus učio, u slobodi djece Božje (usp. Rim 8, 15.20-23).

Nakon Angelusa

Prekosutra će se u Jordanu održati međunarodna konferencija o humanitarnoj situaciji u Gazi koju su sazvali jordanski kralj, egipatski predsjednik i glavni tajnik Ujedinjenih naroda. Dok im zahvaljujem na ovoj važnoj inicijativi, potičem međunarodnu zajednicu da hitno djeluje, na bilo koji način, kako bi pomogla ratom iscrpljenom stanovništvu Gaze. Humanitarna pomoć mora moći doći do onih kojima je potrebna i nitko je ne smije zaustavljati.

Jučer je bila 10. obljetnica Molitve za mir u Vatikanu, na kojoj su bili nazočni izraelski predsjednik pokojni Shimon Peres i palestinski predsjednik Abu Mazen. Taj susret nam pokazuje da je moguće stisnuti ruku jedni drugima i da je za mir potrebna hrabrost, mnogo veća hrabrost od rata. Stoga ohrabrujem trenutne pregovore između strana, čak i ako nisu laki, i nadam se da će mirovni prijedlozi, za prekid vatre na svim frontama i za oslobađanje talaca, biti odmah prihvaćeni za dobrobit Palestinaca i Izraelci.

I ne zaboravimo napaćeni ukrajinski narod, koji najviše pati i najviše žudi za mirom. Pozdravljam ovu ukrajinsku grupu sa zastavama koje su tamo. Blizu smo vam! To je želja za mirom, stoga ohrabrujem sve napore koji se ulažu da se mir što prije izgradi uz međunarodnu pomoć. I nemojmo zaboraviti Mjanmar.

Pozdravljam vas, Rimljane i hodočasnike iz mnogih zemalja, posebno profesore Gimnazije „Sv. Ivan Pavao II.“ iz Kijeva (Ukrajina) Slava Isusu Khrystu! (Hvaljen budi Isus Krist), koje potičem na njihovu odgojnu misiju u ovom teškom i bolnom vremenu. Pozdravljam profesore i učenike biskupijske škole “Cardenal Cisneros” biskupije Sigüenza-Guadalajara u Španjolskoj; kao i vjernike iz Asseminija (Cagliari), djecu škole „Giovanni Prati“ u Padovi i djecu župe Svetog Ireneja (Sant’Ireneo) u Rimu.

Još jednom pozdravljam pjevače koji su došli u Rim iz cijelog svijeta kako bi sudjelovali na četvrtom Međunarodnom susretu zborova. Dragi naši, svojim pjevanjem uvijek možete slaviti Boga i prenositi radost Evanđelja!

Želim svima ugodnu nedjelju. I molim vas ne zaboravite moliti za mene. Dobar tek i do viđenja!

(Vatican News – sa)

09 lipnja 2024, 12:42

Anđeo Gospodnji je molitva koja se moli triput dnevno u znak sjećanja na vječno otajstvo utjelovljenja: u 6 sati ujutro, u podne i navečer oko 18 sati, kad se oglasi zvono za Angelus. Ime Anđeo Gospodnji (Angelus) dolazi od latinske riječi za anđela, a molitva se sastoji od tri jednostavna teksta koja se usredotočuju na to kako je Isus Krist uzeo našu ljudsku narav po otajstvu utjelovljenja.

Papa predmoli Anđeo Gospodnji na Trgu svetoga Petra svake nedjelje i na svetkovine u podne. Prije same molitve Angelusa Sveti Otac kratko promišlja o evanđelju toga dana. Nakon toga pozdravlja hodočasnike.

Od Uskrsa do Pedesetnice (Duhova) umjesto molitve Anđeo Gospodnji moli se Kraljice neba (Regina Coeli): to je molitva koja podsjeća na uskrsnuće Isusa Krista, a na kraju se triput moli Slava Ocu.

Zadnji Angelusi / Regina Coeli

Čitajte sve >