Papa: Financije ne smiju prerasti u lihvarske kriterije; potrebno je podupirati gospodarstvo mira
"Crkva je oduvijek poklanjala posebnu pozornost bankarskim iskustvima na razini maloga čovjeka. U mnogim su slučajevima muškarci i žene, uključeni u crkvenu zajednicu, poticali stvaranje 'Monti di Pieta', različitih banaka, zadružnih kreditnih ustanova i seoskih banaka, čija je namjera uvijek bila dati priliku onima koji je inače ne bi imali", naglasio je papa Franjo.
Podsjetio je i da je u prvoj polovici 15. stoljeća, s rođenjem Monti di Pieta, franjevaštvo dalo sadržaj važnoj ideji: prisutnost siromaštva u gradu znak je socijalne bolesti. "Zato su banke, zalagaonice i proizvođači pšenice nudili kredite onima koji si to nisu mogli priuštiti, što je mnogim obiteljima omogućilo da stanu na noge i integriraju se u gospodarske i društvene aktivnosti grada", pojasnio je Sveti Otac i nastavio: "Nešto slično postignuto je i na talijanskom selu na prijelazu s devetnaestog u dvadeseto stoljeće, posebno nakon objavljivanja enciklike Rerum novarum Lava XIII.".
Papa je napomenuo da „sjećanje na te događaje služi za razumijevanje proturječja u kojima se nalazi čovjek današnjice, s obzirom na suvremeni način poslovanja bankara i financijaša. Nažalost, u globaliziranom svijetu financije više nemaju lice i udaljile su se od života ljudi. Kada profit postane jedini kriterij, doći će do negativnih posljedica za stvarno gospodarstvo. Multinacionalne kompanije prebacuju aktivnosti tamo gdje je lakše iskorištavati rad, dovodeći obitelji i zajednice u teškoće i odbacujući radne vještine formirane desetljećima", upozorio je papa Franjo.
Naveo je da postoje financijske tvrtke koje na jednom mjestu prikupljaju sredstva da bi ih kasnije premjestili u druga područja, s jedinom svrhom promicanja vlastitih interesa, pa se ljudi osjećaju napušteni i iskorišteni.
"Kad financijske institucije gaze ljude, potiču nejednakost i distanciraju se iz života određenog područja, izdaju svoju svrhu i stvaraju barbarsku ekonomiju. Vaša prisutnost danas ovdje govori o raznolikosti u gospodarskom svijetu i bankarstvu. Imate različite povijesti i strukture za odgovor na različite potrebe ljudi. Zapravo, bez odgovarajućih financijskih sustava, sposobnih uključiti i promicati održivost, ne bi bilo cjelovitoga ljudskog razvoja", istaknuo je Sveti Otac.
Dodao je da investicije i podrška radu ne bi bili mogući bez uloge tipičnoga bankarskog i kreditnog posredovanja, uz potrebnu transparentnost. "Svaki put kada gospodarstvo i financije imaju konkretan utjecaj na neko područje, na građanske i redovničke zajednice ili na obitelji, to je blagoslov za sve. Financije su pomalo poput 'cirkulacijskog sustava' gospodarstva: blokira li ih se u nekim točkama ili ne kruže li cijelim društvom, javljaju se razorni srčani udari same ekonomije. Zdrave pak financije ne degeneriraju u lihvarske stavove, čistu špekulaciju i ulaganja koja štete okolišu i potiču ratove", upozorio je papa Franjo.
Zaključio je da bankarske institucije imaju veliku odgovornost za poticanje uključive logike i potporu ekonomije mira. "Jubilej koji je pred nama potiče na potrebu opraštanja dugova. To je uvjet za stvaranje nade i budućnosti u životu mnogih ljudi, posebno siromašnih. Potičem vas na sijanje povjerenja i nemojte se umoriti od praćenja i održavanja visoke razine socijalne pravde", potaknuo ih je Sveti Otac.
Na kraju je citirao riječi don Prima Mazzolarija: "Težina dana mora biti jednako podijeljena na sva ramena koja je mogu nositi. Do ove temeljne pravednosti dolazimo odgojem savjesti za dubok i istančan osjećaj društvene odgovornosti, tako da se izbjegavanje dužnog doprinosa djelima i naporima za opće dobro smatra sramotom, a javno mnijenje ocjenjuje ga nepoštenim".
(Vatican News - hjb)
