Papa Franjo i članovi Glavnoga tajništva Biskupske sinode (listopad 2021.) Papa Franjo i članovi Glavnoga tajništva Biskupske sinode (listopad 2021.) 

Sinodalni proces: početna procjena

U srijedu, 26. siječnja 2022., održan je petnaesti susret Redovitog vijeća Biskupske sinode na koji su sudionici došli osobno ili su sudjelovali online. U središtu radnog dijela susreta bio je osvrt na tijek sinodalnog procesa i bilješka za realizaciju „izvješća“ biskupija, biskupskih konferencija, sinoda istočnih crkava ili drugih crkvenih tijela. Redovito vijeće objavilo je priopćenje koje prenosimo u cijelosti

Nakon što je prošlo oko tri mjeseca od otvaranja sinodalnog procesa, Redovito vijeće je izrazilo veliko zadovoljstvo napretkom procesa na lokalnoj razini. Čak 98% biskupskih konferencija i sinoda istočnih crkava diljem svijeta imenovalo je osobu ili cijeli tim za provedbu sinodalnog procesa. Ocjenu Redovitog vijeća potkrijepili su rezultati razmjena tijekom petnaestak online susreta s predstavnicima Sinode iz cijelog svijeta u organizaciji Generalnog tajništva Biskupske sinode u studenom i prosincu 2021. godine.

Sinodalni proces na globalnoj razini

Crkva je u hodu! Postoji vrlo veliki broj biskupija i drugih crkvenih stvarnosti koje su započele sinodalni proces. Laikat, više ili manje organiziran, i posvećeni život, posebno pokazuju veliki zanos koji se pretvara u bezbroj inicijativa usmjerenih na promicanje crkvenog savjetovanja i razlučivanja. To potvrđuju brojna svjedočanstva koja su iz cijelog svijeta pristigla Generalnom tajništvu i povremeno se objavljuju na mrežnoj stranici synodresources.org: osim što su razlog za nadu, ona su i znak da je Duh Sveti na djelu.

Oni koji već imaju sinodalno iskustvo govore o proživljenom iskustvu koje donosi radost i o stvarnoj preobrazbi njihova članstva u crkvenoj zajednici.

Općenito, jasno je da se vrijeme početka, metode savjetovanja i sudjelovanje Božjeg naroda razlikuju od jednog do drugog područja svijeta. Konkretno, sinodalni proces je dočekan s radošću i zanosom u raznim zemljama Afrike, Latinske Amerike i Azije. Tamo gdje je biskupijski ili nacionalni sinodalni proces već bio u tijeku ili je trebao započeti, bilo je moguće uskladiti dvije sinodalne dinamike. Posebno se cijenilo produljenje faze slušanja Božjeg naroda.

Dokumenti koje je objavio generalni tajnik bili su dobro prihvaćeni, a hvalevrijedan napor uložen je u njihovo prevođenje na lokalnoj razini. Pokazalo se da je u nekim zemljama taj zadatak složen zbog udaljenosti i mnoštva lokalnih jezika.

Ekumenska dimenzija prilično je dobro integrirana i slijedi naznake predložene u pismu kardinala Kocha i kardinala Grecha od 29. listopada 2021. I kod ostalih kršćanskih konfesija postoji stanoviti zanos i želja da se doprinese hodu koji je poduzela Katolička Crkva na lokalnoj razini. Što se tiče međureligijske dimenzije, ona se prirodno nameće u zemljama u kojima su kršćani u manjini. I u ovom slučaju očekuje se značajan doprinos.

Učinjeni su usklađeni napori na promicanju komunikacije u raznim medijima i online platformama. U mnogim biskupijama i biskupskim konferencijama niknule su web stranice i stranice na društvenim mrežama kojima je cilj dati i prenijeti hod u vlastitoj stvarnosti. Sa svoje strane, Generalno tajništvo koristi, osim institucionalne stranice synod.va, druge instrumente kao što su tjedne novine, mrežna stranica za prikupljanje iskustava i onoga što je učinjeno na lokalnoj razini (synodresources.org) i molitvena mrežna stranica za sinodu (prayforthesynod.va) ostvarena zajedno s Papinom svjetskom molitvenom mrežom i Međunarodnom unijom generalnih poglavara.

Izazovi

Iako mnogi vjernici doživljavaju sinodalni proces kao ključni trenutak za Crkvu, proces učenja, obraćenja i obnove crkvenog života, ipak se pojavljuju i neke poteškoće. Naznačeni su, zapravo, strahovi i suzdržanost među nekim skupinama vjernika i među klerom. Postoji i izvjesno nepovjerenje među laicima koji sumnjaju da se njihov doprinos doista uzima u obzir.

Trenutna situacija s pandemijom također predstavlja značajnu prepreku koja uvelike ograničava susrete uz osobno sudjelovanje. Savjetovanje s Božjim narodom ne može se svesti na jednostavni upitnik jer je pravi izazov sinodalnosti upravo međusobno slušanje i zajedničko razlučivanje.

Sinodalni proces također pokazuje neke ponavljajuće izazove, kao što su: 1) potreba formacije, posebice u slušanju i razlučivanju kako bi Sinoda bila autentično duhovni proces, a ne svedena na parlamentarnu raspravu; 2) izbjegavanje samoreferencijalnosti na grupnim sastancima, jer uzajamno slušanje, koje ima temelj u molitvi i slušanju Božje riječi, ne može ne dovesti do otvaranja drugima s ciljem naviještanja evanđelja. Sinodalna crkva je misijska crkva u kojoj se svaki krštenik osjeća suodgovornim za poslanje Crkve; 3) potreba iznalaženja novih načina za poboljšanje sudjelovanja mladih; 4) uključenost onih koji žive na marginama crkvenih institucija; i, konačno, 5) dezorijentacija koju je iskazao dio klera.

Zaključak

Zaključno, može se reći da novost sinodalnog procesa svakako izaziva mnogo radosti i dinamike, ali i određeni broj neizvjesnosti s kojima se treba suočiti. Sve je veća svijest da je sinodalno obraćenje, na koje je pozvan svaki pojedini krštenik, dug proces koji će zahtijevati više vremena od samog procesa. S mnogo strana stiže želja da se hod započet na lokalnoj razini nastavi kroz cijeli proces, pa i dalje, kako bi crkvena zajednica sve više mogla činiti opipljivom sinodalnost koja je konstitutivna dimenzija Crkve.

Napomena za izradu izvješća

Suočeni s brojnim molbama koje je zaprimilo Generalno tajništvo, priprema se Bilješka za pripremu „izvješća“ sa strane biskupija i biskupskih konferencija. Riječ je o instrumentu u službi različitih crkvenih stvarnosti koje će idućih mjeseci biti uključene u izradu rezultata njihova crkvenog razlučivanja. Bilješka predlaže ideju da sama izrada izvješća bude čin razlučivanja, odnosno plod duhovnog procesa i timskog rada.

(Vatican News – kta – synod.va – bj)

09 veljače 2022, 13:03