Kardinal Parolin u UN-u: Obrazovanje treba biti cjelovito
Obrazovanje će nam pomoći prevladati brojne razdore koji postoje u našim društvima, gradeći snažnije i otpornije zajednice, utemeljene na vrijednostima ljudskoga bratstva i uzajamne solidarnosti – uvjerenje je državnoga tajnika kardinala Pietra Parolina, koje je izrazio u izlaganju održanom jučer, 19. rujna, u New Yorku, na Transforming Education Summitu, koji je organizirala Opća skupština Ujedinjenih naroda.
Kardinal je istaknuo da je papa Franjo jasno govorio o važnosti pokretanja procesa preobrazbe bez straha, te gledanja u budućnost s nadom, pozivajući sve – mlade, nastavnike, političke vođe i građansko društvo – da budu protagonisti toga saveza, zauzimajući se na osobnoj i društvenoj razini u zajedničkom njegovanju sna o solidarnom humanizmu koji odgovara ljudskim očekivanjima i Božjem naumu.
Hitno potreban globalni pakt
Izbijanje pandemije bolesti COVID-19 i sada rat u Ukrajini, ne zaboravljajući i brojne druge sukobe koji su u tijeku na raznim područjima svijeta – istaknuo je kardinal Parolin – čine sve hitnijom potrebu za globalnim obrazovnim paktom. Državni je tajnik govorio o potrebi uspostavljanja „obrazovnoga sela“ u kojemu svi ljudi, prema vlastitim ulogama, dijele zadaću oblikovanja mreže otvorenih i ljudskih odnosa. Spomenuo je jednu afričku poslovicu koja upozorava: potrebno je cijelo selo da bi se odgojilo jedno dijete. Pritom je napomenuo da trebamo oblikovati takvo selo prije kako bismo mogli odgajati i objasniti da prije svega valja raščistiti teren od diskriminacija te dopustiti da procvjeta bratstvo.
Pozivanje na prvi Globalni sporazum o obrazovanju
Potaknut čvrstim uvjerenjem da se kroz obrazovanje može boriti za bolji svijet, nekoliko mjeseci nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19, papa Franjo je – podsjetio je kardinal – pokrenuo Globalni sporazum o obrazovanju (Global Compact on Education) ističući, u svojoj poruci od 15. listopada 2020. da je obrazovanje jedan od najučinkovitijih načina da naš svijet i našu povijest učinimo humanijima. Otuda je proizišla ideja o uključivanju više međunarodnih aktera i sudionika, zajedno s državnim tajnikom koji je istaknuo kako je proces za provedbu tog Globalnog sporazuma o obrazovanju potaknuo brojne nove inicijative na kontinentalnoj i lokalnoj razini.
Vrlo važna tema
Sveta Stolica – kako je rekao kardinal Parolin – zahvaljuje glavnom tajniku Organizacije ujedinjenih naroda na sazivanju tog susreta o tako životno važnoj temi. Kardinal se, osim toga, osvrnuo na važnost ponovne izgradnje krhkoga obrazovnog saveza upoznavanjem novih generacija s vrijednostima poštovanja, dijaloga i solidarnosti, kroz ulaganje najboljih raspoloživih resursa u kvalitetno obrazovanje.
Četiri stožera
Imajući u mislima poruku koju je Papa poslao prilikom pokretanja Globalnoga sporazuma o obrazovanju 2022., 12. rujna ove godine, kardinal Parolin je potaknuo sve koji rade na području obrazovanja da se vode onim što je definirao kao četiri stupa: prvo, klasično načelo 'upoznaj samoga sebe', nakon čega slijedi 'upoznaj bližnjega', što nas potiče da imamo na umu druge, posebno one u ranjivim situacijama.
Treće je načelo poznavanje svega stvorenoga, koje nas potiče na brigu o našem zajedničkom domu. Posljednje, ali ne manje važno, jest načelo poznavanja transcendentnog, koje potvrđuje naravnu sklonost ljudske osobe prema beskonačnom, šireći naš horizont i sposobnost otkrivanja velikih otajstava života. Upravo ta napetost prema sudbini i pozivu čovječanstva – pojasnio je državni tajnik – daje obrazovanju najdublji smisao i uvjerava mlade u njegovu vrijednost.
Sedam putova do cjelovitoga obrazovanja
Riječ je o holističkom pogledu na obrazovanje koje zahtijeva točno određene obveze. Kardinal Parolin je stoga podsjetio na Papin poticaj obrazovnim organizacijama cijeloga svijeta da preispitaju svoje projekte i nastavne planove i programe, slijedeći sedam specifičnih putova.
Prije svega, potrebno je ljudsku osobu, u njezinoj vrijednosti i dostojanstvu, učiniti središtem svakog obrazovnog zauzimanja, bilo formalnoga bilo neformalnoga; slušati glas djece i mladih kojima prenosimo vrijednosti i spoznaje, kako bismo zajedno gradili budućnost pravednosti, mira i dostojanstvenoga života za svaku osobu; poticati puno sudjelovanje djevojaka i mladih žena u obrazovanju; vidjeti u obitelji prvo i bitno mjesto odgoja; odgajati i biti odgajan za potrebu prihvata, i posebno otvorenosti prema najosjetljivijim situacijama; pronaći nove načine za razumijevanje gospodarstva, politike, rasta i napretka kako bi bili u službi ljudske osobe i ljudske obitelji, u kontekstu cjelovite ekologije; očuvati i njegovati naš zajednički dom, štiteći ga od iskorištavanja njegovih resursa, u skladu s načelima supsidijarnosti, solidarnosti i kružnoga gospodarstva. Konačni je cilj učiniti obrazovanje uistinu cjelovitim, nadilazeći opreke među njegovim kognitivnim, emocionalnim i etičkim vidicima.
Crkva i spoznaje
Kardinal Parolin je, osim toga, podsjetio da se Katolička Crkva, koja je od svojih početaka uvijek pratila evangelizaciju prenošenjem znanja, kulture i znanosti – preko samostana kao središta kulture, preko bezbrojnih škola povezanih s mjesnim Crkvama te osnivanjem prvih sveučilišta zapadnoga svijeta – i dalje zauzima na prvoj crti u obrazovanju, s gotovo 220.000 škola i 1365 sveučilišta raspršenih na svim kontinentima, gdje više od 70 milijuna učenika, od kojih mnogi nekatolici i nekršćani, dobivaju kvalitetno obrazovanje.
(Vatican News - fs; aa)
